U listu Sloboda od 25. juna 1953. godine objavljen je tekst pod naslovom “Kakav će izgledati Mostar kroz trideset godina”
“Poslije nekoliko godina studijskog rada Urbanistički zavod Bosne i Hercegovine u Sarajevu završio je tri varijante idejnog regulacionog plana Mostara. Sa njima je došao u Mostar gdje je prije nekoliko dana održana konferencija svih istaknutih urbanista i raznih stručnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine. Pored njih ovoj konferenciji su prisustvali i drugovi Džemal Bijedić, Franc Novak, Ćazim Ugljen, Ratko Taušan, Jovo Hamović i drugi. Po izlaganju inžinjera Vase Todorovića, direktora Urbanističkog zavoda, razvila se vrlo živa diskusija u kojoj su naročito učestvovali drugovi Džemal Bijedić, Ćazim Ugljen, Ratko Taušan, zatim profesor Finci, inžinjeri Čermak, Ivanović, Kovačević, Kalembar, Mihajlović itd. U toku te osmočasovne diskusije odbijena je prva i druga varijanta i jednoglasno prihvaćena treća kao najbolja. Poslije ove konačne odluke o osnovnim konturama grada. Urbabistički zavod će lako izvaditi detaljan generalni plan grada.
Buduća željeznička stanica biće na Carinskom haremu
Prema konačnoj stručno potkrepljenoj, jedino mogućoj i jednoglasno prihvaćenoj odluci, buduća željeznička pruga neće ići desnom, kao do sada, već lijevom obalom Neretve. Putnička stanica sa lakoteretnom i garažnom stanicom (centralnom poštom) nalaziće se na mjestu današnjeg Carinskog harema i to direktno prema mostu. Odatle će ući u tunel ispod Mazoljica i izbiti u Lučki harem, gdje će se izgraditi teretna stanica sa ložioničkim i svim ostalim postrojenjima.
Još je sporno da li će pruga ne prelazeći most na Aleksin Hanu nastaviti lijevom obalom ili će ići po staroj trasi pa peći na lijevu obalu kod Salakovca, dok su se za prelaz pruge kod Bune ponovo na desnu obalu, svi složili. Tako će buduća pruga ići kroz Bijelo Polje, Mostar, preko Bišća do Bune i onda preko Neretve nastaviti starom trasom.
Izgradnja nove željezničke stanice vjerovatno će početi već iduće godine, jer će tada početi i izgradnja pruge Sarajevo – Kardeljevo tako da će normalni voz na novoj mostarskoj stanici prolaziti najkasnije krajem 1955. godine.
Glavne ceste
Današnja glavna komunikacija Sjever-Jug ide ulicom Đure Pucara Starog i zbog sve bržeg razvoja grada koči normalan gradski i tranzitni saobraćej. Zbog toga će se izgraditi novi put preko koga će se odvijati cio daljinski tranzitni prevoz. Ta glavna cesta vodiće istočno od željezničke pruge. Sa juga prema gradu ići će po današnjoj cesti. Tu će se početi peti prelazeći prugu na mjestu gdje ona ide tunelom, zatim ide više Brankovca i Mazoljica i prolazi nešto malo naviše od platoa buduće željezničke stanice. Prugu ponovo prelazi sjeverno od sjevernog logora nadvožnjakom i nešto još malo dalje spaja se sa već postojećom cestom.
I put Mostar – Split biće prebačen na periferiju grada. Ta će cesta polaziti od Lučkog mosta i postepeno se peti podnožjem Humada se tek van grada nadoveže na sadašnju cestu Mostar – Split.
Prema ovom planu raskrsnica glavnih puteva Sarajevo – Mostar – Dubrovbnik – Kardeljevo – Split i Mostar – Nevesinje bića na Luci negdje oko Lučkog mosta gdje će se vjerobatno izgraditi glavna autobusna i benzinska stanica.
Na ovaj način sve glavne ceste koje su do sada prolazile kroz sam grad Mostar zaobilaziće grad i time znatno umanjiti buku i olakšavati saobraćaj. Ujedno će i današnje glavne ulice biti komotnije, mirnije i sigurnije za građane a imaće i dovoljno prostora (jer se predviđe i izvjesno proširenje) za gradski lokalni saobraćej.
Centar grada biće oko današnje rampe kod bolnice
Oslobođeni prostor oko današnje ložionice i pruge pretvoriće se u glavnu gradsku arteriju širine 50 metara. To će biti moderni bulevar na kome će se sa obadvije strane izgraditi velike javne zgrade, tako da će to u stvari biti gradski Citi (kako su ga već stručnjaci nazvali). Ovaj moderni gradski bulevar obuhvatiće osim sadašnjeg željezničkog zemljišta i ulice Edvarda Kardelja, Rodoljuba Čolakovića i Ive Lole Ribara. Ona će produžiti prema jugu ulicom Gojka Vukoviće i preko Donje Mahale povezati se sa Rodočem. Prema sjeveru razdvajaće se na dva kraka kod mosta koji će se podići više sjevernog logora. Jedan krrak će ići preko mosta u Bijelom polju, negdje u blizini predionice, povezati se sa glavnom cestom Sjever – Jug. Drugi dio ulice produžiće se desnom obalom Neretve, povezati Rudnik, buduće naselje, autoremontnu radionu i produžiti prema sjeveru do Vojna pa vjerovatno i dalje po staroj željezničkoj trasi.
Ulica X Hercegovačke brigade koja će prolaziti od malog parka ispred željezničke stanice u pravcu će prelaziti most, sjeći gradski Citi i nastaviti prema Cimu gdje će povezati dio budućeg grada u kome će postojati individualna naselja. Prema tome budući centar grada biće na prostoru između današnje željezničke stanice bolnice i ložionice.
Još četiri mosta, trolejbus, nove stanbene četvrti i parkovi
Zbog specifične mostarske klime, velikih vrućina i jakih vjetrova pored pošumljavanja okolnih brda i podizanja širokih vjetrobrana na sjeveru, grad će imati tipičan hercegovačko mediteranski karakter što je moguće više zelenih kompleksa i nižih zgrada. Dva glavna zelena mjesta biće sa obadvije strane uz obale Neretve i Radobolje. Duž obale posebno će se urediti šetačke staze, terase i klupe za odmor. Pored toga podići će se cio niz velikih parkova i dječijih igrališta. Preovladalo je mišljenje da voćnjaci sa baštama uz Radobolju ostanu jer to gradu daje posebnu ljepotu i toliko potrebnu svježinu u doba najvećih žega. Glavni pravac širenja grada određen je prema sjeverozapadu. Tako da će skoro sve nove stanbene četvrti i ulice nići na prostoru između današnje Biskupove glavice, gimnazije i rudnika (izuzev dijela u Bijelom Polju koji će se proširiti do mosta kod Sjevernog logora i time spojiti sa glavnim dijelom grada). Dobar dio sjeverno od ulice X Hercegovačke brigade (iza današnje bolnice) zauzimaće škole osim osnovnih koje će biti razasute po cijelom gradu. Današnja bolnica biće premještena u modernu zgradu iza Biskupove glavice. Pored fiskulturnog stadiona u Bijelom Polju i školskoj četvrti podići će se i centralni stadion iza današnjeg zapadnog logora. Uz to sagradiće se i nekoliko plivačkih bazena za vodene sportove.
Pošto se Mostar naglo razvija i već ima nekolike industrije a predviđa se izgradnja velikog boksitnog kombinata u Bišću i cijelog niza lokalne industrije oko buduće teretne stanice to će se uspostaviti lokalni gradski saobraćaj. U diskusiji oko toga potpuno je odbačen tramvaj a ostalo je za dalju diskusiju da li će to biti trolejbusi ili autobusi. Uglavnom ta će linija ići iz Bijelog Polja, pored želejezničke stanice preko Carinskog mosta, ulicom X Hercegovačke brigade, gradskim Sitijem pa zatim ulicom Rodoljuba Čolakovića, Ive lole Ribara, Starim Pazarom, preko Lučkog mosta pa niz Luku do bivše vojne bolnice i kod Čekrka prelaziti Neretvu – nastavljajući dalje za Rodoč.
Ovakav razvoj grada zahtjevao je i gradnju novih mostova preko Neretve. Pored jednog koji će uskoro graditi armija negdje u Bišću, izgradiće se još četiri i to jedan u Bijelom Polju, jedan kod sjevernog logora, jedan na Čekrku i jedan na Buni.
Uz sve to izvršiće se proširenje vodovoda, u prvo vrijeme sa vrela Radobolje, a kasnije sa Bune.
U gradu će se izgraditi moderna kanalizacija sa kolektorom i stanicom za pročišćevanje nizvodno od grada. Slično će se urediti i za smetlje.
Ovaj, prije nekoliko godina prihvaćeni regulacioni plan u velikoj sali Gradskog odbora počeće uskoro da se izvršava. Svoje konačno ostvarenje donijeće najdalje kroz 30 godina kad Mostar bude imao prema normalnom proširenju za 3 posto, preko 50.000 stanovnika.
A onda će trebati novi regulacioni plan
Tada, negdje oko 1985. godine Mostar će biti veliki moderni gtrad. Hiljade novih kuća i stotine novih ulica. Jurnjava trolejbusa i neonska rasvjeta na bučnom gradskom Sitiju. Tutanj velikih fabrika aluminiske industrije i piska električne lokomotive.
Tihe mostarske večeri po divnim romantičnim alejama pored Neretve bogatstva hladovine šumovitih brda i hiljade novih stanovnika. Tada će trebati raditi novi regulacioni plan za širenje Mostara prema Buni. A mi koji doživimo pričaćemo o onoj sjednici, istoriji i ispijati kafe u nama dragim zadimljenim kafanama, a novi Mostarci neka sve dalje izgrađuju naš grad.
Svetozar Lozo.”
prilozi:
Mostar 1950-ih, Brankovac, Korzo 1953, Mostarskog Bataljona 1950-ih, kopija iz lista Sloboda 1953. god,
Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
