11 Harem Kantarevac i dvije vile – Starije generacije još živućih Mostaraca vrlo dobro se sjećaju parkića u Liska ulici tačno preko puta zgrade Dispanzera. Relativno malen, imao je nekoliko klupa i pješčanu stazu cijelom dužinom parka; bio je malena oaza zelenila i skrovito mjesto za zaljubljene. Međutim, malo je poznato da je sve do 1954. g. na ovome mjestu postojalo oveće groblje s brojnim nišanima. Bio je to harem Kantarevac. Harem je formiran na vakufskom zemljištu džamije hadži Memije i imao je površinu od 3000 m², a vakif je zemljište namijenio baš u tu svrhu. Dolaskom austorougarske uprave, a prilikom izgradnje željezničke pruge, u ovaj harem je prebačen dio ostataka umrlih i nišani iz Lakišića harema. Četrdesetak nišana s arapskim epitafima tada su ugrađeni u zid koji opasuje ovaj harem. Liska-harem, kako ga danas nazivaju, godine 1954. potpuno je poravnat; dio je prenamijenjen u igralište, a dio u park. U toku zadnjeg rata, park je silom prilika ponovno povratio svoju prvobitnu namjenu jer su se u njega pokapale prve žrtve stradanja Mostara – vojnici Armije BiH, HVO-a kao i civili svih nacionalnosti i vjeroispovijesti.
Preko puta na karti vidimo i dvije već izgrađene vile u Liska ulici. Godine 1905. g. na zemljištu porodice Butum izgrađena je vila Zahumka koju je dao izgraditi Mađar János (Ivan) Acs (Ač), koji je u Mostar doselio 1879. g. kao ovlašteni poduzetnik dimnjačar. Baveći se ovim zanatom, a bez konkurencije, u Mostaru se silno obogatio. Međutim, nije dugo uživao u ovoj lijepoj vili jer je odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata napustio Mostar. Godine 1911. adaptaciju ove vile izvršio je Đorđe Knežić. Odmah uz nju nalazi se i vila Neretvanka, građena 1905. – 1906. čiji je vlasnik prvobitno bio trgovac Milan Milušić, a nakon toga porodica Butum. Inače su ove dvije vile građene po istom projektu i izgledaju kao dvije sestre blizanke. Adaptaciju je također izvršio Đorđe Knežić 1911. g.
Došli smo u posjed digitalno skenirane karte – plana grada Mostara iz perioda 1913. – 1916. godine, iz Arhiva Bosne i Hercegovine , a koju nam je velikodušno ustupio g. Srećko Ignjatović. Analizirajući je, naišli smo na dosta zanimljivih detalja koje ćemo u nastavcima ovdje na fb stranici CIDOM pokušati donijeti široj javnosti.
(Džabirov, Vrančić, Špago)
(Cidom Mostar/BiH fotoenciklopedija)