Poznato je da je hadžijama na mjestu tzv. Hadžinske sofe (nalazi se na Tekiji) priređivan veoma pompozan ispraćaj pri polasku na hadž, a i doček kad bi se vraćali. Tokom turske uprave, osim ispraćaja hadžija s ovog mjesta, vršio se i ispraćaj ratnika pri polasku u ratne okršaje. Okupili bi se pod barjak, a domaće stanovništvo bi ih darivalo peksimetima, ispletenim vunenim čarapama i ostalim potrepštinama korisnim u ratovanju.
Na ispraćaju hadžija iskupili bi se hodočasnici i mještani te bi se nakon kratke molitve opraštali sa svima prisutnima i kretali put juga pješice ili na konjima. Sve do 1884. godine ispraćaj hadžija se vršio sa ovog platoa i tek nakon izgradnje željezničke pruge kroz Mostar ispraćaj se preselio na željezničku stanicu te se time polako zaboravljala Hadžinska sofa.
Nalazimo razglednicu (crtež) iz 1905. godine, na kojoj se vide hadžije kako se na odlasku na hadž mole pored zaustavljene kompozicije voza. Tačno mjesto ovog događaja se ne zna. Međutim, zna se da je tek 1906. godine puštena u saoraćaj tzv. istočna pruga (Sarajevo – Višegrad) tako da ovo ne može biti detalj s te uskotračne pruge.
Iz novina “Sphere”, godina je 1905-ta….Na nekoj bosanskoj zeljeznickoj stanici….
Ispod slike iz starih novina napisan je tekst:
“Svaki muhamedanac mora se moliti pet puta dnevno, unutar 24 sata: prvi put na zalasku sunca, drugi put kada pada noć, treći put u zoru, četvrti put oko podne, peti put poslijepodne. Takva scene, prikazana ovdje na bosanskoj željezničkoj stanici, čini se veoma čudna za zapadnjačke oči i veoma živo nam pomaže da zapamtimo, da je naposljetku Zapad veoma blizu Istoka. Bosna koja je bila pod Turskom do 1878, napravila je veliki napredak onda kada je došla pod upravu Austrije, i praktično čini sastavni dio nje. Ona je najljepša od svih ostalih balkanskih provincija”.
Inače je za odlazak na hadž organiziran prevoz vozom iz (Čapljine) Mostara, Jablanice, Konjica, Sarajeva itd., te vožnjom do Bosanskog Broda. Nadalje, iz Slavonskog Broda putnici bi nastavljali putovanje vozom na pruzi normalnog kolosijeka. Detalj na razglednici po “mašti” umjetnika mogao bi biti dolinom (kanjonom) Neretve u blizini Prenja (Prenjska vrata) kod Jablanice, najvjerovatnije prije mosta na Aleksinu hanu, gdje je pruga prelazila na drugu stranu Neretve.
Prilog: Fotografija iz stare štampe, 1905. godine i doček hadžija na stanici u Mostaru
Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Armin Džabirov
(Novasloboda.ba)