7. maj 1892 – 4. maj 1980.
4. maj 1980 – 4. maj 2020.
Abdulah Sidran
Govori Broz
1. O psima
Ko sad se sjećam: suza najviše mi, djeca,
prolismo kad ono onomad Polaka prodade otac.
Nije se imalo novca. Za dva ga hvata drva
Fešneru dade, upravniku dvorca. I dva ga
pita otac Fešneru, u Sloveniju, vodi, i dva
se puta kudravo ovčarsko čudo prije oca vraća
prolismo kad ono onomad Polaka prodade otac.
Nije se imalo novca. Za dva ga hvata drva
Fešneru dade, upravniku dvorca. I dva ga
pita otac Fešneru, u Sloveniju, vodi, i dva
se puta kudravo ovčarsko čudo prije oca vraća
Petnaest smo dana u šumi ga krili i hranili
kradom. On – kao da sve razumije i zna – niti
da zalaje, niti da se javi. I tako, dok Fešner
ne diže ruke. Stanemo onda pred oca, a on se
smiješi. Kako i neće: u našoj kući, s Polakom,
učilo se hodat. Guste se dlake rukom s poda
mašiš, a dalje – kako kaže Polak: sve korak
po korak, po sobi ukrug. Korak po korak.
kradom. On – kao da sve razumije i zna – niti
da zalaje, niti da se javi. I tako, dok Fešner
ne diže ruke. Stanemo onda pred oca, a on se
smiješi. Kako i neće: u našoj kući, s Polakom,
učilo se hodat. Guste se dlake rukom s poda
mašiš, a dalje – kako kaže Polak: sve korak
po korak, po sobi ukrug. Korak po korak.
2. O vrapcima
Na svečanom ručku – a druga je zemlja, drugi
običaji – staviše pred nas pečene vrapce.
To drugovi – kažem – neću jesti! Vrapci –
pa to vam je, brate – ptičji proletarijat!
Malo je čovjeku tako sličnih ptica. Sa nama
ostaju oni kad dođe zima, sudbinu našu dijele
iz dana u dan. Proljeće kad naiđe – prvi nam
se jave: điv-điv, điv-điv, điv-điv!
Ja ih nikako ne mogu jesti.
običaji – staviše pred nas pečene vrapce.
To drugovi – kažem – neću jesti! Vrapci –
pa to vam je, brate – ptičji proletarijat!
Malo je čovjeku tako sličnih ptica. Sa nama
ostaju oni kad dođe zima, sudbinu našu dijele
iz dana u dan. Proljeće kad naiđe – prvi nam
se jave: điv-điv, điv-điv, điv-điv!
Ja ih nikako ne mogu jesti.
3. O fazanima
Krenimo neke godine u lov. Dobanovačka šuma
– fazana puna. Prašte puške, ruši se s neba
šareno perje – a meni stala ruka. I svi se čude.
Šutim, a mislim: zar nije ljepše promatrat te
ptice, nego li pucat? Taj sjaj – ja pogledom
lovim. Ne treba meni njihovo tijelo. Ja hoću boju.
I let.
– fazana puna. Prašte puške, ruši se s neba
šareno perje – a meni stala ruka. I svi se čude.
Šutim, a mislim: zar nije ljepše promatrat te
ptice, nego li pucat? Taj sjaj – ja pogledom
lovim. Ne treba meni njihovo tijelo. Ja hoću boju.
I let.
(tačno.net, 4. maja 2020.)
Na današnji dan umro je Josip Broz Tito
Doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije Josip Broz Tito umro je na današnji dan prije 40 godina. Preminuo je 4. maja 1980. godine, u 15.05, u Kliničkom centru u LJubljani, tri dana pred svoj 88. rođendan.
Tog 4. maja, u 18:50 sati , televizijski program je prekinut, a spiker Miodrag Zdravković je pročitao najtužniju vijest nakon koje se sve promijenilo: "Umro je drug Tito".
Na čelu Jugoslavije bio je 35 godina, izveo je zemlju iz Sovjetskog bloka i bio jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja. Bio je počasni član svih akademija u Jugoslaviji i mnogih u inostranstvu. Odlikovan je Ordenom narodnog heroja (tri puta), Ordenom junaka socijalističkog rada, Ordenom Lenjina (SSSR) i mnogim drugim domaćim i stranim odlikovanjima.
Nehruovu nagradu (Indija) dobio je 1973. za međunarodno razumijevanje. Titovi govori, članci i ostali politički i teorijski radovi objavljeni su u više izdanja u SFRJ i u inostranstvu.
Razbolio se u 88. godini, ali uprkos tome obavljao je svoje dužnosti te je učestvovao na Samitu nesvrstanih u Havani 1979. godine. U januaru 1980. godine amputirana mu je lijeva noga, a četiri mjeseca nakon je preminuo.
Njegovoj sahrani, koja je održana u Beogradu 8. maja, prisustvovali su predstavnici više od 120 zemalja, kraljevi, prinčevi i oko 700.000 ljudi.
Poštovaoci lika i djela Josipa Broza Tita tradicionalno na ovaj dan od ranih jutarnjih sati obilaze njegov grob u Kući cvijeća na Dedinju u Beogradu, a u najvećem broju posjetioci dolaze iz zemalja nastalih poslije raspada Jugoslavije. Ove godine to neće biti moguće zbog pandemije korona virusa.
Njegova smrt promijenila je dosta toga na Balkanu, ali u svijetu. Deset godina nakon uslijedio je raspad Jugoslavije praćen krvavim ratovima.
Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, maja 1892. godine. Njegov rođendan i danas se obilježava 25. maja kao "Dan mladosti".
(N1)
Polaganje cvijeća u povodu 40 godina od smrti Josipa Broza Tita
Narodno-oslobodilačke vojske, koja je 1945. godine, kao dio jedinstvene svjetske antifašističke koalicije, svim narodima na jugoslovenskim prostorima donijela slobodu i prosperitet.
Tim povodom, delegacija SABNOR BiH, kao i predstavnici drugih antifašističkih udruženja i poštovaoci lika i djela druga Tita, će u 15,05 sati na spomenik Josipu Brozu Titu u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, položiti cvijeće i odati poštu.
Polaganje cvijeća i kompletan protokol odvijaće se uz poštovanje svih preporuka Kriznog štaba izazvanih pandemijom Covid 19, saopšteno je iz SABNOR-a Bih.
(NovaSloboda.ba)
(spagos)