Peta knjiga iz edicije „Moj Mostar“ promovisana je u Hotel Bristolu
Knjiga prepuna arome i svijetlosti Mostara
Edicija „Moj Mostar“ kojoj je životne sokove unio Hamica Ramić bilježi peto izdanje čime nedvosmisleno pokazuje da je na dobrom putu ka trasiranju duge tradicije izlaženja. Svojevremeno je, za živiota Alekse Šantića, izlazila veoma cijenjena na širim prostorima, edicija „Mala biblioteka“, tako da se može zaključiti kako veliki projekti imaju plodonosan eho i nakon njihovog fizičkog zgasnuća. Dokaz da se eho „Male biblioteke“ ponovo ovaploćuje u ediciji „Moj Mostar“ sasvim je evidentan.
Na promociji u Hotel Bristol, pred velikim brojem poštovalaca pisane riječi, posebno kada se govori o Mostaru, predstavljena je peta knjiga ovog serijala čiji je idejni tvorac Hamica Ramić, nekoć urednik magazina MM sa adresom redakcije u Njemačkoj.
Ibro Rahimić, direktor IC štamparije Mostar, oficijelnog izdavača ovog serijala poetičnog naslova, podsjetio je na podatak da su startovali 2016. godine bojažljivo i sa priličnom neizvješnošću krećući u realizaciju projekta.
– Svaka od ovih pet knjiga predstavlja riznicu tekstova povjesničara, putopisaca, znanstvenika, novinara i njihova tematska raznolikost čini ustvari mozaično putovanje kroz život grada Mostara od vremena nastanka sve do danas. U vremenu kojeg živimo svi iole ozbiljni projekti, naročito u poslovnom svijetu, definišu se kroz finansijske efekte. U ovom slučaju, mi kao nakladnik, odlučili smo ediciju osloboditi od tih tržišno-ekonomskih kriterija, zbog toga što smatramo, i u to smo ubijeđeni, da ona ima iznimnu važnost i trajnu vrijednost te da u nju treba ulagati kako bi taj cilj ostvarili. Vjerujemo da će ova edicija, čiji konačan broj knjiga nije zaključen, trajati dugo, istakao je Rahimić.
U ulozi promotora bio je i književnik Elvedin Nezirović koji je svojim posljednjim romanom stekao lijep glas, ne samo kod publike nego i kod stručne kritike. Uočio je kako edicija sadrži dosta dokumentarističkih tekstova čime se udaljila od brojnih klasičnih izdanja novijeg datuma, koja obiluju sa dosta patetičnosti.
– Postojanje tog Mostara konzervirano je u vremenu, ono ima svoj početak i svoj kraj, njegove granice nisu nestalne, labilne ili propusne, već su krute, nepromjenjive, zatvorene. U tom svom nestalom postojanju, grad živi jednu završenu prošlost i živi naše nezavršeno sjećanje. I živeći tako, izvan granica vremena, onkraj današnje kulture, taj nestali Mostar s ovim današnjim već dugo je u zavadi i svađi. Mostar danas nema niti jedno multikulturalno sjećanje na svoju prošlost, bilo bližu, bilo dalju, kazao je ubjedljivo Nezirović.
Dodao je kako je Mostar oduvijek bio multikulturalan grad, grad etničkih i vjerskih razlika, koje su u svom međusobnom historijskom prožimanju postajale jedno – jedna autentična i nadaleko prepoznatljiva mostarska kulturna cjelina.
Hamica Ramić, ne samo što je magično privučen zavičajnim ambijentom i osjećajem da mu trebamo vraćati dug, pokazao na djelu tu interaktivnost, nego je krenuo u avanturu vrlo ozbiljnog projekta koji traži između ostalog dobro poznavanje izvora i postojeće literature o svim istorijskim mijenama kroz koje je Mostar prolazio, jednako kao i mogućnosti odnosno kapaciteti pojedinih ovovremenih autora-sadašnjih saradnika serijala.
– U najnovijoj petoj knjizi se mogu pročitati dva teksta, koji i po formi i po metodi pristupa temi o kojoj govore, mogu da se svrstaju u znanstvene radove. U jednom se govori o prilikama i životu u Mostaru uoči i u doba Prvog svjetskog rata, posebno sa vojnog aspekta, dok drugi govori o antropogenom uticaju na ekosistem rijeke Radobolje. U biti ovaj posljednji prilog da je odgovor na pitanje kako je i zašto ovaj nekada prirodni rezervat Mostara nepopravljivo upropašten, kazao je Hamica Ramić, dodajući da veći dio knjige čine tekstovi koji u osnovi predstavljaju sentimentalna, ponekad nostalgična, sjećanja samih autora na vrijeme u kojem se živilo sretnije.
Promotor Goran Karanović, jedan iz kruga mostarskih književnika mlađe generacije, kazao je da se edicija umnogome razlikuje u odnosu na druga izdanja.
– Jednostavno ovo je kvalitet pred kojim se zastane. Iznimno mi je drago što se ta ozbiljnost i taj kvalitet očuvao u dijelovima koji su izlazili naknadno, uključujući i ovaj – peti dio. „Mostar moj grad“, projekt u koji se uključilo mnoštvo autora i koji je okupio mnoštvo vrijednih i važnih, teško dostupnih tekstova, svjedoči o mostarskoj istoriji i vrijednostima koje su opstajale kroz vijekove. Ova knjiga nam otkriva dubinu, senzibilnost i višedimenzionalnost Mostara.
Književnik Miljenko Buhač se fokusirao na analizu žanrovske i stilske difuznosti tekstova te zastupljenim autorima.
– Kad sam dobio tekst knjige zaključio sam koliko je teško ovakvu vrstu knjiga praviti. Ako bih bio u ulozi priređivača ili urednika, pitao sam se da li bih ovako različite žanrove tekstova uspio smjestiti u jednu knjigu. Vjerojatno ne, a ako bih morao, da onda bi mi trebao veliki oprez da savladam takvu prepreku. Ova knjiga je ustvari jedan spomenar, jedna historiografska knjiga, čak bi mogli reći uslovno -dijelom i udžbenik.
Najnovije izdanje edicije „Moj Mostar“ pruža tekstove o sahat kuli u Mostaru, utiscima naučnika Aleksandra Giljferdinga o našem gradu, saobraćajnoj povezanosti Mostara sa svijetom, Velikoj mostarskoj gimnaziji, muzičkoj kulturi, o dva mostarska umjetnika Nedeljku Gvozdenoviću i Milivoju Uzelcu, Aleksi Šantiću, bračnom glumačkom dvojcu Vican, koreografu Kemalu Dedoviću, Besimu Slipičeviću, rijeci Radobolji, komšijskim odnosima i hrani iz mostarskih sokaka, skakačima sa Starog mosta, romanu Marsele Šunjić te nostalgiji Ivana Džidića. Muzički dio programa obogaćen je nastupom vokalnog soliste Asima Brkana.
(Zlatko Serdarević)
