555 platana na šetalištima Mostara
Glavni drvoredi Mostara, platani, stariji su od 100 godina
Dolaskom Austro-Ugarske u naše krajeve intenzivno se vršila izgradnja prvih ulica, zgrada i parkova. Tada niču objekti: hotel Neretva, Gradska banja, Gimnazija, zgrade suda, željeznički kolodvor, park Musala, Rondo i aleje platana.
Put dug oko kilometar i po, od Gimnazije do Balinovca, pretvoren je u šetalište 1889.godine.
Šetalište je otvorila, i drvored platana zasadila, mostarska Općina u spomen dolaska u Mostar prijestolonasljednika princa Rudolfa, sina jedinca Cara i Kralja Franje Josipa I i nazvala ga u počast njegove supruge princeze Stephanie. Platani su dobijali vodu iz kanala prokopanih dužinom cijele aleje. Rondo, kružni tok izgrađen je kasnije. Najveću zasluga za podizanje parkova, trgova i aleja u tadašnjem Mostaru imao je građevinski savjetnik gradske uprave dipl. ing. Miloš Komadina, kao gradski urbanist Odluka Gradske uprave za sadnju drvoreda platana donesena je 1896. godine, a sadnice su donesene iz Austrije. Tako nastaju prvi drvoredi grada Mostara. Drvoredi košćele i lipe sađeni su kasnije, od 1928. godine do 1935. godine. Prve sadnice platana (Platanus orientalis ) stoje i danas kao svjedoci vremena u kojem je živio i stvarao se grad Mostar.
.
[IMG]http://i40.tinypic.com/20svwxs.jpg[/IMG]
.
U drvoredima Mostara danas susrećemo uglavnom platane, lipe i košćele. Od ukupno 187 ulica i uličica grada, drvoredima su pokrivene samo 23 ulice. Najzastupljenije vrste su: platani – Platanus orientalis 555 komada, lipe – Tilia argentea 846 komada i košćele – Celtis australis 218 komada.
.
[IMG]http://i39.tinypic.com/34io6jq.jpg[/IMG]
.
(podaci iz Studije: Osvrt na vrtnu kulturu grada Mostara kroz istoriju, objavljeno u Dnevnom listu, 19. januara 2013.)
priredio: Smail Špago