Procvjetala od muke!

 

Da li će ikada cvjetati kao nekada?

 “Biser Austro – ugarske arhitekture, hotel Neretva ili hotel Narenta (kako su ga zvali u ono doba), izgrađen je 1892.godine. Čim se grad počeo širiti prema zapadu, te izgradnjom novog mosta preko rijeke Neretve (1882.g.), stekli su se i uvjeti i potreba za jednim europskim, reprezentativnim hotelom. Time se unosi duh Europe sa novim tipom gostinjskih soba, sala za sastanke ili čitanje tadašnjeg europskog tiska, živom glazbom klavira, Sacher tortom i Wiener šniclom, i to pripravljenim od strane kuhara dovedenih specijalno iz Praga.” Iz teksta “Mostar nekad i sad – hotel Neretva”, autora Tibora Vrančića objavljenog na portalu Nova Sloboda, 29. aprila 2010.)

 

Trebala biti obnovljena za stotu godišnjicu, totalno devastirana u zadnjem ratu, obnova se odužila kao zidanje Skadra na Bojani. Hotel, sa terasom nad Neretvom, bio je dugo vremena omiljeno mjesto vecernjih sjedeljki. Jedno od mjesta u Mostaru, gdje se uz lagani povjetarac moglo i zaplesati. Kome je muzika bila preglasna, mogao se udaljiti, samo malo preko puta, preko Neretve, na terasu hotela Bristol. Dosta vremena hotel Neretva i muzika na terasi pružale su zabavu i onima koji su bili bez banke u džepu. Stajanje na mostu, posmatranje prolaznika, i ugodno slušanje muzike, nije se naplaćivalo.

.

 

Duh hotela i dalje živi negdje duboko u zidinama. Od muke je procvjetala!

 

(fotosi: Sanjin Fajić, Mofo raja, internet)

 

priredio: Smail Špago