Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


11.08.2019.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!



Značenje riječi Bajram Šerif Mubarek Olsun

Bajram šerif mubarek olsun, tradicionalna je rečenica kojom se čestita najveći muslimanski praznik bajram.
Riječ bajram je perzijskog porijekla, a na turskom znači praznik.
Riječ šerif, koja je arapskog porijekla, na turskom znači čestit
Blagoslovljen znači riječ mubarek na turskom, riječ je inače arapskog porijekla.
Olsun na turskom znači "neka bude".
To znači da čestitka - Bajram šerif mubarek olsun zapravo znači - Neka ti je blagoslovljen čestit praznik.
Kada odgovorite - Allah razi olsun, znači da ste rekli - neka Allah bude zadovoljan tobom.

U našem narodu je ostao uobičajen izraz da se radost praznika-bajrama međusobno dijeli.
Kaže se, podijelio sam bajram sa prijeteljima, rođacima, ili otišao sam roditeljima da sa njima podijelim bajram. Dakle, radost bajrama se dijeli, i to isključivo nakon što se klanja Bajram namaz u džamiji.

Lijep pozdrav i


Bajram Šerif Mubarek Olsun

(spagos)
11.08.2019.

Sa stranice Cidom: Rudolfov most u Mostaru




pozicija mosta, bijela linija

Malo je poznato da je u Mostaru, odmah nakon izgradnje mosta Mujage Komadine (Lučki most), planirana izgradnja još jednoga. Naime, austrougarska vlast je shvatila da je za izuzetno brzo širenje Mostara potreban još jedan most koji bi povezao istočnu i zapadnu obalu Neretve. Stoga se u julu 1913. g., odmah nakon puštanja u promet Komadinovog, pristupilo izradi projekta za novi most.
Prihvaćen je impozantan nacrt mosta u pseudo-maurskom stilu, nacrt koji i stručnjake i obični puk ostavi bez daha. Trasa mosta bila je zacrtana tako da povezuje Mejdan, ispred zgrade Vojne kasine, a na desnoj obali bi završavao u Baščinama. Već mu dadoše i odgovarajuće ime – Rudolfov most, u čast princa, jedinoga sina cara Franje Josipa, koji je čak dvaput posjetio Mostar. Projekt je predviđao dužinu mosta od 64 m, širine 8 m, te nogostupe za pješake od po 2 m. Most je trebao biti na dva kata, od kojih je gornji bio predviđen za dva niza prodavaonica, obrtničkih radnji i restorana cijelom duljinom mosta. Takvog mosta ni Europa ne bi imala. Projektant je po smjeloj zamisli otišao 50 godina u budućnost.
Sjajna se ideja nažalost ne ostvari. Izbijanje Prvog svjetskog rata pomete ovaj projekt u arhiv Hercegovine i u Državni arhiv u Beču, gdje se i danas čuva.

Tibor Vrančić