Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


29.06.2019.

Sa stranice Cidom – Ahmed paša Hercegović



Ahmed-paša Hercegović, petnaesti po redu veliki vezir otomanskog carstva, državnik, epistolog i pjesnik, najmlađi sin hercega Stjepana Vukčića Kosače i ujedno zet osmanskog sultana Bajazita II, rođen je 1456. g. u Kastel Nuovo (Herceg-Novom) od majke Barbare Bavarske. Imao je očevo ime – Stjepan, a kao kršćanina zadnji put ga se spominje godine 1473. kada mu je bilo 17 godina. Zbog očeve ostavštine starijem bratu Vlatku, ogorčen zbog nedovoljnog zastupanja njegovih interesa u podjeli očevine od strane starijeg brata, odlazi na turski dvor u Carigrad, odakle se već 24. listopada 1474. godine javlja kao Ahmed Hersek-zade (Hercegović), a već 1478. stječe zvanje barjaktara. Pored materinskog jezika, na dvoru uči turski, arapski i perzijski jezik. S lakoćom usvaja osnove orijentalno-islamske poezije i vještinu sastavljanja administrativnih spisa. U svojoj 25. godini postaje beglerbegom Anatolije, kako se zove cijeli maloazijski dio Turske carevine. Sultan Bajazid II. dao mu je svoju kći za ženu. U četiri navrata bio je sedam godina veliki vezir Osmanskog carstva. Uvijek je iskazivao ljubav prema svojoj rodnoj Hercegovini, čak je svojoj jedinoj kćeri dao ime Huma – prema brdu Humu, odnosno Humskoj zemlji – Hercegovini. Sultan mu je dao dopuštenje da Dilmasber, mjesto na ulazu u Mramorno more s azijske strane, nazove Herseg – Hercegovina. Umro je kod Haleba (Aleppo, Sirija), a sultan Selim je izdao naredbu da mu se tijelo prenese i pokopa u Dilmasber, na mjesto gdje je podigao svoju zadužbinu blizu mjestašca Hersek, gdje je 1516. godine pokopan.

Fotografija: Turbe Ahmed-paše Hercegovića i džamija koja nosi njegovo ime.

Nova knjiga u našoj biblioteci: Heath W. Lowry - Hersekzade Ahmed-pasa (engl.)

(Tibor/cidom)