Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


07.06.2019.

Sa stranice Cidom – Hrvoje



Još su 1873. godine hrvatski intelektualci u Mostaru tražili odobrenje za osnutak Hrvatskoga pjevačkog i glazbenog društva Kosača, no pismena suglasnost je stigla u Mostar tek petnaest godina kasnije, 1888. godine, i to sa strogom zabranom isticanja hrvatske nacionalne odrednice u nazivu, pa je zvanični naziv društva bio Narodno pjevačko i glazbeno društvo. Jedanaest godina iza toga društvu polazi za rukom promjena naziva u Hrvatsko glazbeno-pjevačko društvo Hrvoje.
Sličan put je prešao i zahtjev austrougarskim vlastima kako bi se izgradio „jedan odgovarajući lokal za pozorišne predstave, pjevanje i balove.“ Tek 1896. godine HGDP Hrvoje dobiva suglasnost za izgradnju doma u Podhumu, preko puta Franjevačke crkve, a zemljište im ustupa bratstvo sv. Antuna Padovanskog. Radovi započinju iste godine te je Hrvojev dom svečano otvoren 2. februara 1897. godine. Zgrada je služila za održavanje probi i koncerata pjevačkog društva, za brojne filmske i kazališne predstave, jer u njoj djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara.
Zgrada je tijekom Prvoga svjetskog rata opustošena i Društvo gubi gotovo svu imovinu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941. godine Hrvojev dom zauzimaju talijanski okupatori, tako da sve aktivnosti društva prestaju s radom 1943. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata unutrašnjost dvorane se preuređuje tako da su uklonjeni drveni balkoni koji su se nalazili duž obje strane dvorane, a gradi se armiranobetonski balkon u zadnjem dijelu dvorane. Godine 1955. počinje potpuna adaptacija zgrade i ona se preuređuje za potrebe prikazivanja filmova, a 1. septembra 1957. godine adaptirana zgrada postaje kino „Partizan“. Zgrada je korištena za tu namjenu sve do 1969. godine kada je u njoj bio smješten salon namještaja, a kasnije obavljala trgovačka djelatnost.
U zadnjem ratu 1993. godine zgrada je prilično oštećena, a danas, nakon što je u potpunosti srušena, crkvena općina je na njenom mjestu izgradila mnogo veće zdanje.

Fotografije: Hrvatski dom i gostiona Hrvoje 1935. i kino Partizan - interijer nakon adaptacije 1957.
(Tibor/cidom)

07.06.2019.

Izraz Dan D u svakodnevnoj upotrebi







Izraz D-day (dan D) danas se upotrebljava kao oznaka za važan, značajan, presudan dan (datum), dan odluke ili dan kad se očekuje neki veliki preokret.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Saveznici (anglo-američke oružane snage, uz pomoć francuskog pokreta otpora) su planirali i izveli veliku desantnu operaciju u Normandiji (od 6. juna do 30. avgusta 1944).

To je bila najveća desantna operacija u istoriji, a u njoj je sudjelovalo 39 savezničkih divizija, blizu 12000 aviona, 4500 tenkova, 5000 brodova i oko 4000 drugih pomorskih transportnih sredstava.
Pripreme za tako veliku i važnu vojnu operaciju vršene su u strogoj tajnosti, pa je dan početka invazije označen šifrom “D” (od engleskog day što znači dan), a svi ostali dani, prije i poslije njega, označavani su sa “D+” i “D−”.
Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardovanjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na dan 6. juni ili na Dan D. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na evropskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Falaisea.
Tako je u engleskom jeziku nastao izraz D-day (dan D) . Njime se u početku označavao samo datum savezničkog iskrcavanja u Francuskoj, a kasnije je taj izraz dobio opšte značenje i danas se upotrebljava kao oznaka za važan, značajan, presudan dan (datum), dan odluke ili dan kad se očekuje neki veliki preokret.
(Impulsportal)