Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


24.01.2018.

Sitan znamen: Zgrada u Srednjoj ulici


Izlazeći iz ulice Osmana Ose Grebe u ulicu Braće Fejića, poznatu i kao Srednja ulica (u prošlosti se zvala Sauerwaldova, pa zatim Kralja Tomislava) s lijeve strane nalazila se lijepa dvospratnica s lijepo uređenom fasadom.
U prizemlju kuće bila je trgovina mješovite robe, koju su držala dva brata Josip i Ivan Merdžo.
Prije rata, tu je bila trgovina Kraš.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
21.01.2018.

Promovisana knjiga ”Mostarska Hurqualya: (Ne)Zaboravljeni grad”


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu abrasmedia.info, 20. januara 2018. godine)

”Mostarska Hurqualya: (Ne)Zaboravljeni grad” naziv je knjige koja je sinoć promovisana u Muzičkom centru Pavarotti u Mostaru.
Na promociji je govorio dio uredničkog tima knjige Marko Barišić i Aida Murtić, te jedna od istraživačica projekta Alina Mateos Horrisberger. Diskusiju je moderirala Vlatka Lučić, koordinatorica Mostar Summer Youth Programa te također sudionica u projektu.
Želeći zabilježiti stanje u kojem se trenutno nalazi arhitektonsko djelo, predstaviti raznolikost stavova koji ga okružuju i kritički promisliti mogućnosti njegovog ponovnog korištenja, grupa mladih iz regije i svijeta, okupljenih oko projekta, pred sebe su stavili cilj prikupljanja narativnih i vizuelnih sjećanja u publikaciji koja bi bila dostupna svima. Tako je nastala Mostarska Hurqualya: (Ne)Zaboravljeni grad.
“Poput grada u gradu”, bila je to “prava igraonica, turbo-svemirska”, “park”, djelo dubrovačkih klesara Brade i Mikela, spomenik koji je “komunizam izgradio za sebe”, “metafora za stari i novi sistem”, i “simbol crvenog terora”. Četrnaest pripovjedača tako su opisali Partizansko spomen-groblje u Mostaru nakon što su bili pozvani da podijele svoje priče, sjećanja, iskustva i fotografije. Spomenik koji je projektirao poznati jugoslovenski arhitekt Bogdan Bogdanović, sagrađen je 1965. u znak sjećanja na Partizane stradale u Drugom svjetskom ratu. Danas je izložen čestim devastacijama te služi kao sredstvo otvorenih političkih obračuna.
Knjiga je tematski organizirana u sedam poglavlja: Prostor, Umjetnost, Simboli, Politika, Historija, Emocije i Budućnost, i otvara dijalog sa fragmentima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Refleksije koje su prikupljene kroz seriju razgovora i susreta vraćaju u središte pažnje kompleksnost svakodnevnog susretanja ljudi i spomenika.

Knjigu besplatno možete preuzeti ovdje.


17.01.2018.

Sitan znamen: Zgrada Napretka


Konvikt „Kralj Petar Svačić“ u Mostaru prvobitno je građen kao društveni dom (kasnije Zakladni dom) Hrvatskog potpornog društva u Mostaru.
Već 4. juna 1905. godine zaključuje se kupovina zemljišta (u Liski ulici).
Zgrada je izgrađena 1906. godine, a od 1919. godine se Zakladni dom postupno pretvara u konvikt. Konvikt je radio neprekidno sve do 1942. godine.
Nakon 1945. godine, zgrada služi za smještaj dijela Doma zdravlja.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
13.01.2018.

Maestro, hvala ti!


Na vijest o smrti Nedeljka-Neđe Kovačevića: Maestro, hvala ti!

Lijep, sunčan dan u Mostaru, zatamni tužna vijest iz Beograda da je na onaj, ljepši, svijet otišao Nedeljko-Neđo Kovačević. Maestro, virtouz na violini, koji je iz ovog krhkog instrumenta izvlačio najtananije tonove.
Ikona prijeratnog Mostara, posebno posebno hotela Neretva, Bristol, Mostar i Ruža, u kojima je, sve do nesretnog rata, ljudima svakodnevno uljepšavao život. Ljude je, osim najtananijim zvucima violine i umilnim glasom, osvajao i širinom svoga osmijeha, vedrinom svog duha, liskalucima.
Bio je omiljen u svim društvima. Imao je svoj sto u hotelu Bristol, a društvo su mu skoro svakodnevno pravili maestro Meho Sefić, Hivza-Šaroši Hadžiomerović, Žara Vlaho, Žara Markić, fudbalski boem i poeta Sula Rebac, Mira Sefić, Nedim Vila, Neđa Andrić, novinar Refik-Moša Hamzić, fudbaleri Duško Bajević, Enver Marić, Kulje Vladić, garderober i ikona malog fudbala sa Kantarevca Izet-Mujić Stampi, Meho-Major Konjhodžić, Jole Musa. Volio ga je puno Džemal Bijedić, koga bi svaki put, pogotovo u Crvenom restoranu hotela Neretva, natjerao da i on pusti svoj umilni glas pjevajući stare sevdalinke.
S Neđom sam, od 1973. godimne, kada sam zaplivao u nemirnim novinarskim vodama, pa sve do rata, skoro svaki dan bio zajedno, pa makar i nekoliko minuta. I svaki put, osjećao sam se duhovno bogatiji. S njim su problemi nestajali kao dlan od dlan. Osim što bi uveče uživao u njegovoj svirci, skoro svakodnevno sam, negdje oko 13 sati, imao “randes” zajedno sa vrhunskim ugostiteljem Markom Buconjićem, upravnikom hotela Neretva i Bristol. Uz lozu i vino, eglenisali smo dobra dva-tri sata i, po običaju, nastavljali uveče pa sve to fajronta, a nerijetko i malo duže.
Neđo je bio Veležovac i Mostarac od glave do pete. Drug i prijatelj. Divio se uspjesima drugih, ali i tugovao s drgim. I tada je znao naći riječi utjehe, ohrabrenja, podrške.
Takvog Neđu Kovačevića pamtim i pamtiću dok sam živ. Mostar je ostao siromašan za još jednog dragulja, iznjedrenog iz njegove vale.
Zvuci njegove violine sviraće u dušama svih onih koji su ga poznavali, družili se s njim, prijateljovali.
Vozdra, dragi prijatelju. Nadam se da ćeš u nekom drugom ljepšem svijetu naći smiraj tvojoj plemenitoj duši. Počivaj u vječnom miru. I ne zamjeri, što suzu pustih…

Fazlija Hebibović

(Novasloboda.ba)
10.01.2018.

Savjeti iz prošlosti, koji su korisni i danas






Danas je to veoma lako. Ako trebate bilo kakav savjet, otvorite internet, ukucate pitanje, i odjednom vam je pred očima stotinu savjeta ljudi koji su već iskusili ono što vas trenutno muči.
E sad zamislite kako je to bilo, recimo, samo nazad dvadeset godina, a pogotovo, ako je to moguće, zamislite kako je to moglo biti prije stotinu godina, kad nije bilo modernih tehnologija. Naravno, uvijek je postojao način da se upita neko, ko zna malo više, neko ko je u životu prošao dosta toga, pregrmio i ostavio iza leđa, neko ko je već „izgorio“ u sličnim situacijama.
Ljudi su se i onoga vremena snalazili i dovijali na razne načine, kako da savjet dođe do onoga kome treba, pa čak i o načinu, kako da savjet dođe do širokih narodnih masa.
Jedna interesantna galerija iz digitalne postavke New York Library, Njujorške biblioteke pokazuje neke od tih načina.
Ovi genijalni savjeti nisu izgubili svoje značenje, iako je prošlo više od stotinu godina od kako su objavljeni, kako je to od 1880. godine, pa na dalje bilo moderno. Oslikane plastične kartice u pakovanjima Gallagher cigareta.
Kako ugasiti požar: Uzeti 500 g soli i 250 grama amonijaka, pomiješati u 2 litre vode. Smjesu usuti u flašu, a onda flašu baciti u vatru. Plamen će se odmah ugasiti.
Kako skloniti iver kojim ste se uboli u dlan: Uzeti jednu flašicu sa širokim grlom, napuniti je toplom vodom, a onda grlo flaše postaviti na mjesto sa ubodom. Usisna snaga će ukloniti iver, čak ako je i duboko u koži.
Kako sačuvati jaja: Jaja se mogu sačuvati duže vremena ako se stave u posudu sa soli. Glavna stvar, jaja moraju biti potpuno pokrivena solju, kako do njih ne bi dopirao vazduh. Dans nije toliko potrebno, ali je bilo zgodno, prije nego što su se pojavili frižideri u masovnoj upotrebi.
Kako posjeći stablo: Da bi se to uradilo uspješno, potrebno je napraviti urez, kako je to naznačeno na slici, jedan iznad drugog.
Kako pobjeći od bijesnog psa: Ako vas napadne pas, najbolje je postaviti neki predmet između njega i vas, staviti kapu na jedan štap, i prije nego napadne vas, pas će se izlajati na prvu stvar koja mu je u blizini.
Kako zalijevati cvijeće kad ste duže odsutni od kuće: Korisno za one koji vole cvijeće u kući, Potrebno je iznad saksija sa cvijećem postaviti lonac sa vodom. Staviti komad vunene pređe između vode u loncu i zemlje u saksiji. Sada možete slobodno otići na odmor.
Kako zapaliti šibicu: Čak i kod jakog vjetra možete upaliti šibicu, ako na vrhu napraviti nekoliko zareza nožem.
Kako preći preko rijeke: problem je uvijek sa djecom ili osobama koji ne znaju plivati. Naravno, treba te dva drveta sa suprotnih strana i dva užeta.
Kako spasiti ljude od udara struje: Potrebno je prvo stajati na komadu stakla ili na suhom drvetu, a da bi se pružila prva pomoć unesrećenom morate imati rukavice na rukama ili nekoliko slojeva suhe tkanine.
Kako filtrirati vodu: Potrebna je cinkovana limena kanta. Napuniti je nekoliko slojeva pijeska i šljunka, a na dnu kante izbušiti malu rupu na dnu. Voda koja prođe kroz slojeve pijeska i šljunka izlazi čista
Kako povećati kapacitet pluća: Stajati uspravno na prstima, podignuti glavu i duboko udahnuti vazduh. Držati vazduh u plućima i polako izdisati. Ovu vježbu ponavljati svakodnevno, više puta.
Kako ukloniti komadiće razbijenog stakla: Najdjelotvornija je mekana, vlažna krpa za čišćenje, koja pokupi oštre male komadiće. Najbolje je nakon čišćenje krpu sa staklenim komadićima baciti u smeće. Nema više porezanih prstiju!
Kako izrezati tanke kriške hljeba: Nož staviti u vruću vodu i odmah posušiti. Vruć nož sječe hljeb mekano u najtanje kriške. Ovo daje bolje rezultate nego što ste očekivali
Kako zadržati svježinu rezanom cvijeću: Potopiti struk cvijeća u topu vodu i ostaviti tako dok se voda ne ohladi. će ponovo oživjeti, a onda treba krajeve stabljika odrezati, i cvijeće stzaviti u hladnu vodu kako je to uobičajeno. Odličan način da se cvijeće održi duže u kući.
Kako ponovo čepom začepiti flašu: Stavite čep ispod stopala i lagano pritisnite. Tako se smanjuje veličina čepa, bez povrede glatke površine. Neće više biti pokvarenog vina u kući.
Kako efikasno očistiti flašu. Potrebno je u flašu usuti malo sitnog pijeska i vode i dobro promućkati. Tako će svaki dio unutrašnje površine biti očišćen. Nakon toga, flašu oprati i posušiti. U suštini, ovdje se koristi abrazivna sposobnost pijeska.
Kako vidjeti jačinu vjetra: Uzmite duži polirani lim, najboje ručnu testeru sa savršeno ravnom površinom. Držite je pod ptravim uglom na smjer puhanja vjetra i nagnite pod 45 stepeni, tako da prilikom udara vjetra u pilu, pogled ide preko ivice. Hmmm…
Kako gravirati čelik sa perom: Čelik treba premazati pčelinjim voskom, a onda nacrtati slova, ili dizajn, perom tačku po tačku. Zatim na površinu sipati jak rastvor sulfata gvođa oko deset minuta. Nema šanse! Ali, to funkcioniše.
Kako izliti tekućinu iz punog bokala: Pravi način držanja bokala je prikazan na slici i sprječava da težina tekućine prevagne. To olakšava stvar, a ne treba ni neka pretjerana snaga.
Kako cvijeće duže zadržati svježe: Odličan način pomoći krompira. Krajeve stabljika ubosti u svjež krompir, na taj način život rezanog cvijeća se može produžiti čak za nedelju dana.
Kako uništiti stare panjeve: Na korijenu izbušiti više rupa i u njih usuti mješavinu solignuma i soli. Iz ovih rupa će se mješavina raširiti čitavim panjem i uništiti ga. Dakle, ni panjevi ne umiru sami. Potrebna im je mala pomoć.
I na kraju, što jest jest. Pušenje je štetna navika, kako prije sto godina, tako i danas, ali ni jedan od ovih savjeta nije se odnosio na pušenje. Interesantno je da su se savjeti odnosili na različite životne prilike, a neki od savjeta  iz toga vremena koriste se još i danas, ili se barem mogu vrlo dobro primjeniti. Naravno, nije nam ovdje cilj da reklamiramo pušenje, ali od onih koji su nekad pušili, savjeti su se lako prenosili na one koji ne puše.
Povratak na kartice: Ako ste se pitali šta su nam nudile ove kartice sa praktičnim savjetima, onda, to je to. Podijelite sa prijeteljima i familijom.
(izvor:wimp, fotosi: New York Library, Digital Collections )
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
10.01.2018.

Sitan znamen: Zemaljska banka


Čardagija je bilo ime hana – karavan seraja, koji se nalazio u prostoru između Hanske ulice (danas Šerifa Burića), Srednje i Soldine ulice.
Izgorio je do temelja 1898. godine.
Na njegovom mjestu izgrađena je 1907. godine lijepa građevina po projektu Josipa Vancaša, koja je postala zgrada Zemaljske banke.
Nakon Prvog svjetskog rata, mijenja ime u Srpska banka, a nakon Drugog svjetskog rata imala je više stanara, da bi pred zadnji rat u njoj bio smješten dio Privredne banke Sarajevo.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
03.01.2018.

Sitan znamen: Željezničarski stanovi


Zbog blizine željezničke stanice, nakon Drugog svjetskog rata pristupilo se izgradnji stambenih objekata u ulici Safeta Mujića za potrebe brojnih željezničara i njihovih obitelji.
Jedna zgrada i danas postoji, a jedini znak koji podsjeća na željeznicu koja je već odavno maknuta s platoa iza zgrade, ostao je samo ovaj amblem željeznice.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)