Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


17.10.2013.

Kenjca ti poklanjam, četrdeset puta

O izgradnji prvog vodovoda u Mostaru

 

(iz knjige: Alija Nametak, Islamski kulturni spomenici iz Turskog perioda u Bosni i Heercegovini, 1939. godine)

 

Ogroman broj česama i šadrvana je podignut u Bosni i Hercegovini, mnogima se i ne znaju zakladnici, ali na usamljenu putu u bezvodnu kraju, kad se nađe ovakav trag kulturna čovje­ka, dohode putniku pred oči uobičajeni natpisi s česama:
 
 

 

Starije česme su jednostavnije, obično bez natpisa, mlade su vrlo često vanredno finih oblika s kićenim natpisima, koji slave zakladnika i bilježe godinu gradnje. Narodna tradicija veže nastanak gradnje ovakvih česama i vodovoda s raznim događajima i ličnostima. Izgradnja goleme česme od stećaka, zvane «Careve vode«, na planini Romaniji, pripisuje se sultanu Mehmedu el-Fatihu, osvajaču Carigrada i Bosne.

 

Za vodovod u Mostaru postoji pričanje, da je zadužbina nekoga stranca, kojemu se svidjelo to mjesto, pa je odlučio da o svome trošku dovede vodu iz rječice Radobolje, iz sela Cima. Po narodnoj tradiciji, taj je čovjek dotjerao u Mostar tovar zlata na magarcu i svega ga utrošio dok je vodu doveo do mostarske periferije. Kad mu je nestalo novaca, prodao je magarca, i za dobiveni novac nastavio s gradnjom. Čovjek, koji je kupio od njega magarca, poklonio mu ga je, a ovaj ga je ponovo prodao i nastavljao s gradnjom. Četrdeset je puta prodao istoga magarca i četrdeset puta su mu ga Mostarci poklonili, dok je vodu doveo u grad.


 

Tako kaže narodna tradicija, dok povijest zna Roznamedži Ibrahim efendiju, kao hair-sahibiju mostarskoga vodovoda.

U dvorištima većih džamija, medresa, a i u pogdjekojoj veoma bogatoj privatnoj kući, podizani su šadrvani (vodoskoci). Obično su ograđeni drvenom ogradom sa više širokih vrata. Uz ogradu su drvene klupe za odmaranje i hladovanje. Bazen, iz koga iskače voda, je podignut iznad dvorišne ravnine. Na stranama bazena su česme, a pred svakom česmom pravilno isklesan i uglačan kameni kvader, na kojemu stoji onaj, koji uzima abdest. Iz sredine glavnoga bazena izdiže se na kamenom stupu drugi mnogo manji, a u njemu je vodovodna cijev, iz koje izbija voda uvis i prelijeva se preko oboda maloga bazena u veliki. I veliki bazen, a i manji s njim su prekriveni željeznom mrežom u obliku kupole, šaadrvani u džamijskim i medresanskim dvorištima obično su natkriveni krovovima, koji počivaju na šest ili osam drvenih ili kamenih stupova. Kameni stupovi su ili zidani ili klesani iz jednoga komada. Krov je u obliku kupole, prekri­vene olovnim pločama, ili je obični strmi krov, u Hercegovini, kao i u kuća, od kamenih ploča.