Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


17.12.2017.

San Mostaraca




(Tekst koji slijedi, u rubrici„San Mostaraca“ , objavljen je na portalu klix.ba 16. decembra 2017. godine)

Hotel i nacionalni spomenik "Neretva" u Mostaru uskoro bi trebao dobiti novo ruho

Nacionalni spomenik hotel "Neretva" u Mostaru koji je godinama bio zapušten, uskoro će dobiti novo ruho, a pripreme za nastavak radova na obnovi se privode kraju. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 8,7 miliona eura. Ovu informaciju za Klix.ba potvrdila je v.d. direktorica “Neretva” d.o.o. Visoko Selma Vranac koja je istakla da su podnijeli zahtjev gradu Mostaru za izdavanje odobrenja za privremeno zauzimanje javne površine u svrhu ograđivanja gradilišta kako bi nastavili s izvođenjem radova na sanaciji, restauraciji, dogradnji i revitalizaciji objekta.
"Ukoliko Zahtjev bude odobren u zakonskom roku, nastavak radova na obnovi i izgradnji Hotela ‘Neretva’ počet će 15. januara naredne godine. Kako se radi o nacionalnom spomeniku, hotel će nakon rekonstrukcije zadržati autentičan vanjski izgled", kazala je za Klix.ba Vranac.
Unutrašnjost hotela bit će opremljena sa 83 sobe te će biti uređena u skladu sa standardima svjetskog hotelskog brenda.

Hotel “Neretva” je kultni mostarski hotel u kojem su odsjedali car Franjo Josip, Josip Broz Tito, Džemal Bijedić i drugi, a nakon višegodišnjih problema, ova vijest bi, prema riječima Vranac, obradovati svakog Mostarca.

Hotel je sagrađen 1892. godine i prijeratni je simbol grada na istoimenoj rijeci. Ističe se po načinu gradnje, pseudomaurskom stilu, zbog čega će investitori morati zadržati autentični izgled. Prije 14 godina hotel je kupljen od Općine Stari Grad, a nakon brojnih poteškoća, investitori su odlučili hotelu vratiti stari sjaj.

Društvo za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam “Neretva” od Grada Mostara zatražilo je odobrenje za privremeno zauzimanje javne površine radi izvođenja radova na sanaciji, restauraciji, dogradnji i revitalizaciji objekta Hotel Neretva za vremenski period od godinu dana počevši od 15. januara 2018. godine.

(klix.ba)
15.12.2017.

Mostar nekad i sad-u potrazi za izgubljenim vremenom

Video je objavljen prije 3 godine. Autor Adis Gološ. Ovakvi prilozi ne zastarjevaju. Vrijedi ih ponovo pogledati:



This film presents my town, Mostar, in Bosnia and Hercegovina as it was hundred years ago, compared to how it looks now. I used old postcards, photos and pictures from various sources. Most of them are hundred or more years old. I tried to take new photos and videoclips from exactly the same position, wherever possible. Locations are presented on the animated old map from 1911. I wish to express my gratitiude to all those who have explored this subject deeply and whose work helped me invaluably in research for this film, above all Mr Tibor Vrančić, Mr Špago Smail, Mr Ismail Braco Campara and Mr Zlatko Serdarević.

(spagos)
14.12.2017.

Narodno pozorište Mostar uskoro u novom sjaju







Obnova Pozorišta će se kako sada stvari stoje održavati u etapama, a trebao bi se uraditi i krov Pozorišta.
Počela je obnova zgrade Narodnog pozorišta u Mostaru. Najprije će se urediti južni i zapadni dio fasade, a planirana je zamjena otvora.
''Dio otvora je već zamijenjen, a dio će biti zamijenjen u sljedećem razdoblju. Do kraja godine planirana  je zamjena kosog krova zgrade'', rečeno je za Bljesak.info iz Narodnog pozorišta. Napomenuto je da će se obnova zgrade odvijati u etapama. Obnova kabina Kako je ranije rekao Almir Mujkanović, direktor Pozorišta, u sljedećoj godini bi se trebale urediti glumačke kabine. Mujkanović je tada istaknuo kako je potrebno uraditi grijanje u zgradi. ''Malo je izdvojiti stvari koje nam nisu potrebne, ali kad bi izdvajali sigurno bi izdvojili grijanje. Pozorište nema nikakvo grijanje i to je gorući problem. Vrlo je važno da glumci imaju svoje garderobe i svoja kupatila da mogu raditi'', rekao je Mujkanović ranije za naš medij. Novac za radove osigurao je Grad Mostar, odnosno Agencija Stari grad.
Kraj 2017. godine Važno je naglasiti da će za vrijeme obavljanja građevinskih radova u Narodnom pozorištu, sve predstave i programi  odvijati po unaprijed utvrđenom planu.   Važno je naglasiti kako Narodno pozorište Mostar ovu godinu završava jedinstvenim programom u petak, 15. 12. u 19 sati, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje: gostovanjem Namika Kabila, filmskog redatelja, scenarista i TV urednika.

Javna ustanova Narodno pozorište u Mostaru osnovana je 28.  studenog 1949. godine. U početku svog rada, Pozorište je djelovalo kao klasični dramski teatar, u čijem se sklopu tijekom godina razvio Dramski studio, Gradski salonski orkestar koji je kasnije postao zasebna ustanova, Likovna galerija, Dječija scena, te kasnije i moderna kamerna scena “Studio 64”. Od svog osnivanja do danas, Narodno pozorište u Mostaru nametnulo se kao najeminentnija institucija kulture koja je donijela različitost umjetničkog djelovanja i izraza, kako u gradu Mostaru, tako i šire. Zgrada Narodnog pozorišta Mostar izgrađena je 1951. godine i bila je prva namjenska teatarska zgrada u BiH izgrađena nakon Drugog svjetskog rata. Veća obnova se dogodila davne 1974.godine.

(bljesak)
14.12.2017.

Ruglo u sred grada: Gradilište hotel "Neretve" skoro sedam godina je mrtvo




projektovani novi izgled, 2009.

(tekst koji slijedi objavljen je u Dnevnom avazu, 13. decembra 2017.)

Brojni nacionalni spomenici u BiH primjer su zapuštenosti i nebrige države, ali među njima ima i onih koji propadaju, a njihova vlasnička struktura je u privatnim rukama.

Očit primjer za to je nekada čuveni hotel „Neretva“ u Mostaru, prijeratni simbol grada koji je već godinama istinsko ruglo.
Hotel je sagrađen 1892. godine, a vlasnik i glavni finansijer gradnje bila je Austro-Ugarska monarhija. Stil građevine je pseudomaurski, kao i kod mnogih drugih objekata u BiH sagrađenih u to doba.

Evropski duh

Time se donosio duh Evrope, s novim tipom gostinjskih soba, sala za sastanke ili čitanje tadašnjih evropskih novina, živom klavirskom muzikom, sacher-tortom i wiener (bečkom) šniclom, a pravili su ih kuhari dovedeni specijalno iz Praga.
Veličina objekta bila je strana ovom podneblju - bilo je to ogromno zdanje s monarhijski žuto-crvenim horizontalnim prugama.
Podignut na samoj obali Neretve, tek mnogo godina nakon gradnje objekt „ostvaruje kontakt“ s rijekom preko dvije terase. Na 18. godišnjicu gradnje u hotelu je odsjeo i car Franjo Josip.
Od tada pa do agresije na BiH, saloni ovog hotela bili su omiljeno okupljalište Mostaraca svih generacija, ali i brojnih uglednih ličnosti, među kojima i Džemala Bijedića.
Gradilište ovog hotela skoro sedam godina zjapi prazno, a gradske vlasti u Mostaru ponavljaju priču o tome da će razmotriti načine poništenja ugovora s Halimom Zukićem, nekadašnjim vlasnikom „VGT osiguranja“ iz Visokog, koji je prije 14 godina za 600.000 KM od tadašnje Općine Stari Grad kupio „Neretvu“.

Iako je činjenica da je Zukić nakon kupovine hotela punih šest godina čekao neophodna odobrenja, radovi su stali na prvoj fazi.
Nedugo nakon što su mašine utihnule, pojavile su se razne špekulacije, poput one da je Zukić digao ruke od ovog projekta, ali je on to u nekoliko navrata za naš list demantirao.

Ozbiljna namjera

Govorio je, također, i da čeka bolja vremena, kao i da će se nakon prodaje „VGT osiguranja“ isključivo posvetiti ovom projektu. Sada kaže da su se pripreme za nastavak projekta zahuktale.
Kao dokaz da je ozbiljan u toj namjeri, Zukić nam je jučer proslijedio zahtjev upućen Odjelu za urbanizam i građenje Grada Mostara za izdavanje odobrenja za privremeno zauzimanje javne površine, a u svrhu, kako je navedeno, ograđivanja gradilišta radi sanacije, restauracije, dogradnje i revitalizacije objekta hotela „Neretva“. Zahtjev se traži za period od 15. januara 2018. do 15. januara 2019. godine.

Autentični izgled

Prema projektu i ugovoru, izgled hotela „Neretva“ treba biti identičan prijeratnom, s prepoznatljivim interijerom, crvenim salonom, restoranom, kafe-slastičarnICom. Predviđeno je da hotel ima 90 soba.
Također, zbog činjenice da je riječ o nacionalnom spomeniku, svi radovi moraju se izvoditi pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-historijskih spomenika FBiH.
13.12.2017.

Nepreskočivo: Reklama za kanal Servus TV


Besplatna reklama za Mostar na reklami za televizijski kanal Servus TV.
Sve što treba jedan dobar tv program: filmovi, dokumentarni program, sport, kultura.
Naravno, slika skoka sa Starog mosta u Mostaru ne može proći neprimjećena.

(spagos)
13.12.2017.

Sitan znamen: Menu hotela Neretve


Hotel Neretva ili Narenta kako su je zvali stranci, izgrađena je 1892. godine. Vlasnik i glavni finansijer izgradnje hotela bila je sama Austrougarska monarhija. Novi tip gradnje, novo uređenje interijera bili su nezamislivi za običan narod.
Pored ogromne restauracije, gostinjskih soba, sale za sastanke, i kuhinja je bila usklađena uređena s evropskim standardima. Tu su se mogle, uz živu klavirsku pratnju, čitati evropske novine, pojesti Wiener šniclu ili Sacher tortu pripravljenim od strane kuhara dovedenih specijalno iz Praga.
Nakon izgradnje, hotel je postao stjecište mješavina raznih kultura, mogli ste tu susresti krinoline i polucilindre, turbane i fesove, državne i bankarske činovnike, vojnike i elegantne oficire, zapadnjake koji su se tu našli po ko zna kakvom poslu. Bilo je to zborno mjesto šarolikog svijeta.
Na istočnoj strani se nalazio vrt s vodoskokom, postojala je čarobna veranda, gdje se rado sjedilo naveče, gdje je i domaće stanovništvo dolazilo i rado ispijalo kriglu piva ili rashlađene Žilavke ili Blatine
Na osamnaestogodišnjicu izgradnje, u njemu je odsjeo i car i kralj Franjo Josip I., u vrijeme njegove posjete Mostaru.
Ovdje donosimo menu restorana hotela od 18. avgusta 1913. godine. Napominjemo da je menu svakodnevno bio drugačiji i pisan isključivo na francuskom – jeziku kuhara.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
12.12.2017.

Jedna slika hiljadu sjećanja: Česma sa stare autobuske stanice u Mostaru

ostaci česme 2017.

autobuska i željeznička stanica 1964.


oko 1900.

pogled iz vazduha danas 2017.

Ostaci česme na staroj autobuskoj stanici u Mostaru

Slika ostataka česme sa stare autobuske stanice u Mostaru, koju je na facebook postavio Enes Vukotić, izazvala je mnoštvo diskusija i kometara.

Stara autobuska stanica u Mostaru odmah iza Drugog svjetskog rata bila je smještena u ulici Moše Pijade, današnja Kolodvorska. Nalazila se sa druge strane ulice, nasuprot stere željezničke stanice, tako da je svojim položajem putnicima omogućavala nesmetan nastavak putovanja u svim pravcima koje je pokrivala željeznca, ili brojne autobuske linije prema mjestima širom Hercegovine i dalje. Ovdje treba napomenuti da je lokalni autobuski saobraćaj za prigradska mjesta imao svoju stanicu, koja se nalazila na istoj strani nakojoj se nalazila i zgrada stare željezničke stanice, a preko puta hotela Hercegovina i upravne zgrade ŽTP.
Autobuska stanica je ustvari bilo stajalište autobusa, koji su se parkirali počevši od hotela Hercegovina pa sve do zgrade tadašnjeg Okružnog suda, jedan iza drugog. Na samom ulazu u hotel Hercegovina bila je smještena Biletarnica u kojoj su se mogle kupiti karte za prevoz, ili kako se to nekada govorilo „bileti“ pa od toga i potiče ime Biletarnica.
O postojanju autobuske stanice na ovom mjestu prije Drugog svjetskog rata nema pisanih tragova, a jedni pisani tragovi koji spominju prevoznička preduzeća u Mostaru potiču iz sjećanja suvremenika, kao što je u sjećanju „Mostar čaršija kakve više nema“ napisao Hilmija Šiširak.
On na ovu temu spominje:
„...počev od kafane “Jagnje”, pa do upravne zgrade ŽTP-a, bilo je par malih dućana i brijačnica, kao i poslovne prostorije tek formiranog preduzeća “Špedicija”. Prvi direktor “Špedicije” bio je Remzija Puzić. Kasnije “Špedicija” prerasta u “HAP” (Hercegovački autoprevoz), da bi se, zatim, iz njega iznjedrio mostarski gigant “Autoprevoz”.
Česma sa slike, stajala je negdje u blizini jedne brijačnice, vlasništvo Alije Agića, malo sjevernije od Biletarnice, a služila je putnicima i namjernicima za osvježenje, pogotovo u ljetnom periodu i vremenima velikih vrućina, kada se, tada najčešće makadamskim prašnjavim putevima stizalo u Mostar iz raznih pravaca Hercegovine pa je osvježenje od vrućine i prašine bila prijeka potreba.
Ovdje valja napomenuti da su se jedno vrijeme, prije izgradnje nove autobuske stanice u sklopu kompleksa sa Željezničkom stanicom, međugradski autobusi zaustavljali i polazili sa Musale.

(spagos)
07.12.2017.

UABNOR Mostar: Prolongira se antifašističko okupljanje na Partizanskom groblju


Udruženje antifašista i boraca NOR – a Mostar, cijeneći atmosferu u gradu nakon posljednje presude Haškog suda, otkazuje okupljanje antifašista na Partizanskom spomen groblju u Mostaru zakazano za subotu, 9. decembra 2017. godine, navodi se u današnjem saopštenju UABNOR-a Mostar.
“U novonastaloj situaciji, bilo kakvo protestno okupljanje većeg broja građana može biti rizično i pogrešno shvaćeno od jednog broja građana, što nije namjera organizatora, te je, u cilju doprinosa poboljšanju atmosfere u gradu, najavljeni skup prolongiran za drugi termin, o kojem će javnost biti blagovremeno obaviještena”, stoji na kraju saopštenja.


(NovaSloboda.ba)
06.12.2017.

Sitan znamen: Hronogram o gradnji Starog mosta


Prema dostupnim podacima godine 1557. je počela gradnja mosta preko Neretve i trajala je devet godina.
Most predstavlja remek-djelo neimara Sinan Kodže (a ne Hajrudina – koji je, možda, bio nadzornik ili izvođač projekta, ali ne i graditelj).
Tek izgradnjom dvije kamene kule na suprotnim obalama Neretve, graditelju je uspjelo izgraditi Stari most. Inače su prethodni pokušaji pali u vodu, jer nije bilo protivteže u fundamentima mosta.
Na kamenoj ploči mosta – hronogramu o gradnji, ispisana je godina završetka izgradnje – 944. godine ako se računa po Muhamedu, ili 1566. godine po Hristu.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
04.12.2017.

Svaki ćilim je ljepotan za sebe

Mostar, ćilm na mostu




(ćilim, mural, tuzlarije.net)




Jedan ćilim prostrijet na zidu do Starog mosta u Mostaru i jedan mural, napravljen u Tuzli prije dvije godine, oslikavaju svu ljepotu naših rukotvorina, od one iskazane kroz samu izradu ovog ukrasno-umjetničkog komada iz naših kuća, do inspiracije stvaranja umjetničkog izraza naših ljudi.

Ćilim (perzijski: گلیم‎ gelim, turski Kilim) je vrsta tepiha, tkanina rađena na tkačkom razboju, pretežno od vune, različitim tehnikama: klečenjem (namitanjem), tehnikom baršuna i uzlanja. Proizvodi se na području od Balkana do Pakistana. Ćilimi se mogu koristiti i kao dekoracija ili za sedždu.
Ime ćilim dolazi od turske riječi kilim koja dolazi od perzijske riječi gelim što znači grubo raširiti.

Bosanski ćilim je posebna vrsta ćilima, većinom orijentalnog izgleda koji predstavlja važnu kulturnu vrijednost kako Bošnjaka tako i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je jedina evropska zemlja koja ima svoj, bosanski ćilim, kao osoben vid primijenjene, narodne, tradicijske likovnosti.
Najobičnije bosanski ćilimi su crvene pozadine i imaju raznovrsne mustre po sebi. A na krajevima kocke u formi žaba na raznim pozadinama. Prisutna je i plava podloga za bosanske ćilime.
Bosanske ćilime krasi ljepota, bogata likovna ornamentika, kolorit. Bosanski ćilim spaja i uticaje dalekog Orijenta i autohtonih balkanskih elemenata.[2]
Najpoznatiji je tzv. begovski ćilim koji je tkan više mjeseci. Kada bi ga završili, bio bi iznesen napolje, prema suncu i kroz njega nije smjela proći niti jedna zraka, što bi dokazivalo gustoću tkanja, kvalitet.
Za izradu ćilima koristila se vuna domaće ovce, a za bojenje uglavnom biljni sastojci. Od ukrasa uglavnom se koristila prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i motivi iz flore i faune, rađeni veoma stilizovano.
(wikipedia)

Po mišljenju istaknutih etnografa i etnologa na Balkanu, ćilim (persijski - gilim, gelim; turski -kilim, kelim) je u naše krajeve došao sa turskim osvajanjem, mada ima i onih koji osporavaju takvu tezu, ali bez dovoljno osnova i činjenica, inače, smatra se da potiču iz drugog ili trećeg vimeka prije nove ere sa prostora Kaspijskog jezera i armenijskih vrleti.
Ćilim je najljepši, najoriginalniji i najčistiji narodni proizvod. Cjelokupan posao obavlja se ručno. Radi se iz jednog dijela. Sa šarama i ornamentima ima dva glatka identična lica, što se postiže čvrstim utkivanjem potke.
Izrada čilima je izuzetno spora i temeljna. Da bi nastao, potrebni su mjeseci mukotrpnog rada, truda i muke iskusne tkalje, zbog čega je umjetnička vrijednost daleko veća od materijalne.« Koliko neprespavanih noći, ukočenih leđa, izbodenih prstiju i umornih očiju».
U svijetu prepunom iluzija i iskušenja, tkalja prepoznaje pravu emociju, pretvara je u istinu i približava je stvarnosti. Zbog toga su ćilimi poligoni emocija, želja i stvaralače komocije. Daje tako, lako se uvjeriti: na tri istovjetna čilima, uz jedan urnek (mustra, uzorak), ima puno razlika i detalja koji nisu identični i suštinski se razlikuju. Zato je svaki ćilim priča za sebe, jer tkanje je percepcija momentalnog psihološkog stanja devojačkih ruku. Svaka tkalja i nesvjesno ima potrebu da prirodu čovjekovog svijeta oplemeni uljepšanim oblicima i nadzemaljskim sjajem.

Svaki ćilim je ljepotan za sebe, poseban, autentičan i jednako mističan sa svojim karakterom i dušom. Originalnost se stvara tako što tkalja u svoj rad ugrađuje svoj DNK i genetski kod naroda kojem pripada. U njemu se generiše identitet, kako individualni, tako i nacionalni, ali i lične intimne priče. Zato je ćilim magija, a tkanje svojevrsna terapija. On je odgovor na ljudsku neprolaznost, ali i svjedok svakodnevnog života našeg naroda. Tkanje čilima je stvaranje novog života, novog doma, poroda i bogatstva.

Balkanski ćilim
Na prostoru Balkana, smještenom između istoka i zapada, stvorena je autentična umjetnost tkanja čilima. Etnolozi najčešće govore i pišu o pirotskom, bosanskom, sandžačkom, slavonskom, ličkom, vojvođanskom ćilimu. Vrsni poznavalac ornamentike, Jelica Belović Bernadžikovska, razvrstava šare čilima u pet perioda: mitološki, hrišćanski, turski, klasični i moderni. Naravno, vremenom su se uticaji preplitali pa su tako tkalje sa Balkana tradicionalnu narodnu šaru obogatile istočnjačkim motivima, čime je stvorena nova originalna tvorevina.
Svaki ćilim ima svoju šaru, svoje diskretne boje, u kojoj dominira crvena, u svim nijansama, kao boja ljubavi, zatim bijela i crna. Boje su žive, trajne ali i presudne kod određivanja starosti čilima. Naravno, postoje šare koje se lakše i brže izrađuju ali i one koje su složenije i zahtevaju više znanja i vremena za izradu. Svaka šara ima svoju poruku: za svekrvu, muža, sina, vojnika, vjernika, za državu, krunu..«Ko želi da bude poslovno uspješan i lično snažan, neka traži «bombe»; da osvoji djevojku »razbacane đulove»; za zaštitu od uroka «Kondićeva šara»; za društvo i merak «Begov ćilim»..
O porijeklu šara postoje različita mišljenja: jedni tvrde da su autohtone, drugi da su «pozajmljene» od orjentalnog čilima. Bilo kako, nesporno je da u šarama i ornamentu ima arome orijenta, dalekog istoka, Vizantije, Persije, hrišćanstva, islama, Balkana..
Ornamentika čilima u svom razvoju pokazuje zamršen splet raznih uticaja. U početnom stadijumu ornamentika je jednostavna, shematizovana, s malom skalom boja, da bi u daljem razvoju ornamenti bili slobodniji a boje sve otvorenije.
(narodni.net)


(sakupio: spagos)
03.12.2017.

Antifašizam u funkciji izgradnje bolje budućnosti

(fotos:klix)

U Šarića kući u Stocu sinoć je održana tribina na temu “ZAVNOBiH, AVNOJ i antifašizam danas”. Gosti tribine bili su Miroslav Živanović, Vesna Saradžić i Edin Zagorčić.
U prepunoj sali Šarića kuće, u dvosatnom otvorenom razgovoru, govorilo se o pojavnim oblicima fašizma i neofašizma danas, te o konkretnim akcijama koje se u Hercegovini preduzimaju u cilju borbe protiv današnjih oblika fašizacije društva. Istaknute su dvije konkretne akcije koje su pobudile veliko interesovanje, a to su: Obnova i revitalizacija Partizanskog spomen groblja u Mostaru i konstitutivnost Srba u Hercegovačko – neretvanskom kantonu i nastojanje da se to ostvari.
Kada je u pitanju Partizansko spomen groblje u Mostaru, prisutne je zanimao tok akcije i planovi kako će se sve to odvijati, te način uključivanja širokog kruga antifašista.
Posebno zanimanje izazvala je konstatacija da je plan Odbora za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru evidentiranje stanja svih antifašističkih spomenika u BiH, ali i šire i pokretanje velike regionalne akcije za njihovu zaštiti u obnovu.
Ovo je prva ovakva tribina, a plan je da se krene širom BiH, ali i regije i govori o značaju antifašizma i spomenika koji svjedoče antifašističkoj borbi naroda ovih prostora.
(NovaSloboda.ba)
29.11.2017.

Partizansko groblje čisto čeka obnovu






Rodni kraj
Zemlja koju volimo
Partizansko groblje čisto čeka obnovu

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu oslobodjenje.ba dana 28. septembra 2017. godine, autor je Adnan Demić)

Radnici komunalnih preduzeća Parkovi i Komos nedavno su uspješno okončali prvu fazu radova, osnovnog grubog čišćenja nacionalnog spomenika BiH, kompleksa Partizanskog spomen-groblja u Mostaru.
Pohvale
Radovima, koji su započeli 10. novembra, bili su obuhvaćeni čišćenje i odvoz smeća, te kultiviranje vegetacije, a što je bilo neophodno uraditi kako bi se moglo pristupiti obnovi kompleksa prema usvojenim projektnim fazama.
Akcija čišćenja pozdravljena je iz oba odbora za obnovu spomenika. Predsjednik SABNOR-a Grada Mostara Sead Đulić rekao je da raduje to što je novac predviđen za čišćenje spomenika otišao tamo gdje treba otići, a ne kao ranije u neke druge svrhe.
- Super je to što se novac namjenski troši i nadam se da ćemo u tom ritmu nastaviti i dalje. Za obnovu spomenika trebaju nam milionska sredstva, rekao je.
Predsjednik drugog odbora Sergio Šotrić pohvalio je angažman radnika Komunalnog i Komosa, kao i Gradske uprave, posebno načelnika Odjela za komunalne djelatnosti Omera Pajića.
- Nakon više od deset godina institucionalne nebrige Grada Mostara, nepoštivanja službenih nadležnosti, nekompetentnosti i neodgovornosti, želim reći da me odličan rezultat ispunio velikim zadovoljstvom, te u tom smislu želim, prije svega, posebno zahvaliti radnicima komunalnih preduzeća, rekao je u izjavi za medije.
Predsjednik Mostarskog kruga, udruženja koje je uključeno u aktivnosti oko obnove spomenika, Alija Behram, navodi da je nakon čišćenja prioritet spomenik u budućnosti zaštititi od vandala.
- Po logici stvari, to bi trebala biti nova rasvjeta, videonadzor, te obnova male suvenirnice u blizini objekta koja može kao nekad biti atraktivna za turiste. Važno je i pjeskarenje ploča na kojima se ne vide jasno natpisi, s obzirom na vremenski utjecaj na njih, kao i obnova porušenih ploča, rekao je, napominjući da nekadašnja suvenirnica može biti i stražarska kućica.
Odbor za obnovu koji je formirao SABNOR nakon nedavne konstituirajuće sjednice uskoro će završiti operativni plan, odnosno imenovanje članova komisija i sekretarijata, a što je dogovoreno na nedavnoj sjednici u hotelu Bristol.

Velika kampanja
Potom slijede aktivnosti prema institucijama vlasti, međunarodnim faktorima i građanstvu. Bit će to velika kampanja koja će za cilj imati, prije svega, stvaranje pozitivne klime i mijenjanje antifašističke svijesti, a što će, nadam se, rezultirati obnovom ne samo ovog već i ostalih važnih spomenika, dodao je Sead Đulić.


(oslobodjenje)
29.11.2017.

Sitan znamen: Ledara


Sarajevska pivara 1. marta 1903. godine otvara prvu tvornicu leda u Hercegovini (to je ona nedavno renovirana kuća preko puta današnjeg hotela Ere)
Za njenog upravnika je postavljen sposoban Austrijanac Adolf Himlauer.
Očigledno je pivsko poslovanje tada cvjetalo, jer vidjevši kako se pivo u vrele ljetne dane dobro prodaje, trgovac Bilić iz Blagaja otvara Hercegovačku pivaru.
Tome kako skinuti s vrata novoosnovanu konkurenciju, Himlauer se dosjetio tako što je svaku narudžbu piva vezao obaveznom kupovinom leda iz njegove Ledare. Led se tada kupovao u velikim blokovima, a glavni potrošači su bili hoteli i brojne gostionice.
U zgradi Ledare je sve do 1992. godine bilo smješteno predstavništvo Sarajevske pivare, da bi tek u novije vrijeme ona renovirana i trenutno je tu sjedište jedne banke.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(novasloboda.ba)
28.11.2017.

UABNOR Mostar traži zaštitu Partizanskog




UABNOR Mostar: Ako se ne zaštiti, 9. decembra biće regionalno okupljanje antifašista na Partizanskom spomen groblju

Od noći 9. na 10. mart 1992. godine, noći prvog ozbiljnijeg ataka na Partizansko spomen groblje u Mostaru, do noći 24. na 25. novembar 2017. godine, kada se desio posljednji atak, prošlo je 25 godina i nešto više od 10 mjeseci, stoji u današnjem saopštenju UABNOR-a Mostar.
“Vrijeme je to u kome, sa malim nijansama, imamo istu političku strukturu na vlasti u gradu, ali i šire.
Vrijeme je to u kome se kontinuirano i uglavnom noću ruši i uništava Partizansko spomen groblje u Mostaru, remek djelo graditeljske baštine.
Vrijeme je to u kome niti jedna policijska struktura nije utvrdila ko su izvršioci, ali niti ko su inspiratori ili nalogodavci takvih djela.
Vrijeme je to u kome i sve vladajuće strukture, izuzev par pojedinaca, uglavnom šute.
Vrijeme je to u kome i Gradska uprava Mostara šuti kao da se sve to ne dešava u njihovom gradu.
Vrijeme je to u kome građane Mostara i njihove goste, koji baštine antifašističke tekovine, jake policijske snage sprovode i obezbjeđuju prilikom posjeta Partizanskom spomen groblju da bi odali poštu poginulim i ubijenim antifašistima Mostara u Drugom svjetskom ratu.
Vrijeme je to u kome nas ta ista policija uvjerava kako je Mostar siguran grad i kako je svima osigurana sloboda kretanja na području cijelog grada.
Vrijeme je to u kome je to isto Partizansko spomen groblje proglašeno Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Ali, to ništa nije promijenilo, naprotiv.
Ako Partizansko spomen groblje jeste Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, onda hoćemo da vjerujemo, onda hoćemo da tvrdimo i tumačimo da je svaki atak na Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine atak na samu Bosnu i Hercegovinu.
Analogno tome, a slijedom ponašanja svih ozbiljnih vlada u svijetu, svaki atak ove vrste na Bosnu i Hercegovinu hoćemo i možemo jedino tumačiti kao teroristički akt.
Ko onda ima pravo  šutjeti i ništa ne preduzimati tolike godine, u kojima se na Partizanskom spomen groblju u Mostaru, u Bosni i Hercegovini dešavaju teroristički akti?
Ko ima pravo zamjeriti bilo kome, ko bez najave policiji, ode posjetiti Partizansko spomen groblje i položiti cvijeće?
Pa mi živimo u sigurnom gradu, kaže ta ista policija.
Najavljuju li policiji se posjete i drugim grobljima, naprimjer za Dan mrtvih ili Dan šehida, logično je pitanje.
Posljednji teroristički čin pred Dan državnosti Bosne i Hercegovine jasna je poruka koju smo mi antifašisti Mostara okupljeni u Udruženju antifašista i boraca NOR – a dobro razumjeli.
Zato poručujemo svim nivoima vlasti u našoj domovini i svima onima koji su odgovorni da nam kao građanima obezbijede sigurno i slobodno kretanje u gradu Mostaru, ali i da zaštite objekte od interesa za cijelu državu, da ovakvu nebrigu prema građanima, ali i samoj državi više nemamo pravo tolerisati.
Zato zahtijevamo da u roku od 10 dana preduzmete sve mjere fizičke zaštite Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine koji se zove Partizansko spomen groblje u Mostaru i tako spriječite dalje terorističke aktivnosti na ovom spomeniku.
Takođe, zahtijevamo da u istom roku budu sankcionisani izvršioci ovih terorističkih aktivnosti, jer svi znamo gdje im je centar iz koga kreću u svaku akciju.
Ako u ovom roku Partizansko spomen groblje ne bude adekvatno zaštićeno, zakazujemo za subotu, 9. decembra 2017. godine sa početkom u 12 sati veliko regionalno antifašističko okupljanje na Partizanskom spomen groblju u Mostaru. Položićemo cvijeće, odati poštu poginulim i ubijenim, podići šatorsko naselje i svojim tijelima danonoćno štititi Bosnu i Hercegovinu štiteći njen Nacionalni spomenik.
Smrt fašizmu – Sloboda narodu!”, stoji na kraju saopštenja UABNOR-a Mostar.
(NovaSloboda.ba)
27.11.2017.

Spriječiti vandalizme koji su šamar cijelom Mostaru i BiH








Odbor za podršku obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja – nacionalnog spomenika BiH u Mostaru, ponovo diže svoj glas osude vandalskog nasrtaja i prijetnji kojima su u prošli petak bili izloženi građani i pripadnici UABNOR-a, kada su pokušali da – uoči Dana državnosti BiH, polože cvijeće i poklone se sjenima antifašista sahranjenih u kompleksu spomen obilježja. Sa gnušanjem osuđujemo istog dana ponovljene, ničim izazvane, grube prijetnje i napade kojima su u kompleksu spomenika bili izloženi studenti građevinskih nauka iz Srbije, Hrvatske i BiH, okupljenih u multietničkoj grupi pod okriljem međunarodnog studentskog istraživačkog projekta na Građevinskom fakultetu mostarskog Sveučilišta, navodi se u dopisu Odbora za podršku obnovi Partizanskog spomena groblja u Mostaru, koga je potpisao predsjednik Sergej Šotrić, i koji je upućen predsjedavajućem VM BiH dr. Denisu Zvizdiću, premijeru Vlade FBiH Fadilu Novaliću, predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edinu Mušiću, predsjedniku FBiH Marinku Čavari, podpredsjednicima FBiH Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović, ministru Federalnog MUP-a Aljoši Čampari, predsjedniku Vlade HNK-a dr. Nevenku Hercegu, ministru MUP-a HNK-a Slađanu Bevandi i gradonačellniku Mostara Ljubi Bešliću.
„Nema nikakve sumnje da provokacije i nasrtaji grupica neodgovornih pojedinaca, na žalost – mlađe populacije, izvorište imaju sa istih onih adresa koje godinama inspiriraju i čine sve kako bi se uništili i pobrisali tragovi naše kolektivne momorije, sjećanja i civilizacijskih vrijednosti na kojima počiva naš Grad kao i savremena Evropa, baštineći – baš kao i Bosna i Hercegovina, opšteprihvaćene tekovine i vrednote antifašizma, čovjekoljublja i vjekovne multietničke sadržine života na koju su naš Grad i cijela naša zemlja s razlogom ponosni.
Posve je bjelodano da su ataci ovakve vrste uslijedili nakon što je uspješno započeta ozbiljna i sveobuhvatna aktivnost radi rekonstrukcije i revitalizacije spomeničkog kompleksa, kao i njegove trajne zaštite, kao ponovnog blistavog sadržaja ukupne kulturne i turističke ponude hercegovačkog središta. Na tom zadatku su proteklih dana zajedno i vrijedno radili zaposleni iz komunalnih poreduzeća „Parkovi“ i „Komos“, kao i brojne druge organizacije i pojedinci koji – kao prijatelji projekta, na različite načine doprinose ovom cilju, potaknuti nedavnom posjetom i odlučnom inicijativom i obećanjem premijera Denisa Zvizdića i Fadila Novalića, da će ovom nacionalnom spomeniku BiH biti ponovo vraćen stari sjaj i privlačnost.
Povodom najnovijih vandalskih nasrtaja, kojima je cilj ne samo da se zaplaše posjetioci spomenika i odvrate od okupljanja na ovom mjestu, nego i da se učini još veća šteta sadržajima u okviru spomeničkog kompleksa – razbijanjem kamenih cvjetova sa imenima poginulih antifašista i rodoljuba, te ispisivanjem grafita sa uvredljivim sadržajima, pozivamo sve nadležne organe u Gradu Mostaru, Hercegovačko-Neretvanskom kantonu, Federaciji i državi BiH, da odlučno i bez oklijevanja, preduzmu sve potrebne mjere kako bi se vandalizam zaustavio, sankcionisao i preventivnim mjerama i radnjama ubuduće spriječio.
Naš apel da se učini sve kako bi se trajno zaštitio najvrijedniji nacionalni spomenik države BiH u Mostaru, posebno se odnosi na gradske strukture vlasti Mostara i HNK, policiju i sigurnosne službe.
Ovo je dobra prilika da i njih i sve građane Mostara podsjetimo da se nedavna – od svih građana pozdravljena kandidatuta Grada Mostara za prijestonicu evropskog centra kulture (2025. godine), duboko kosi sa ovakvim i sličnim necivilizacijskim događajima i slučajevima, koji su u potpunoj suprotnosti sa smislom i ciljevima takve plemenite i dobrodošle inicijative.
Kakvu poruku, u ime svih nas – dobrodušnih građana Mostara, kojima na srcu jeste interes i pripadnost društvu i porodici ujedinjenih naroda Evrope i svijeta, šaljemo toj istoj Evropi i svijetu, vijestima i slikama nasilničkih prijetnji Mostarcima i njihovim gostima, te vandalskim nasrtajima na naše mostarske i ujedno evropske vrijednosti i svetinje?
Odgovor na ovo pitanje možemo i moramo iznjedriti zajedno samo ako se sa ovim nemilim događajima, ali i prijetnjama da bi se mogli ponoviti, suočimo bez oklijevanja, iskreno i odlučno.
Nemamo nikakvu sumnju da ovakav pristup i zahtjev dijelimo sa ogromnom većinom naših sugrađana, koji žude za mirom i sigurnošću. Ovo nije samo dug prema svjetlim žrtvama jedne generacije mladosti Mostara, nije u pitanju samo poštovanje i razumijevanje za ono što su prošli u borbi protiv fašizma i rasizma, nego je – prije svega, naš zajednički dug, naša obaveza i naša nada da je upravo odbranom ovih vrijednosti danas moguće graditi mir, društvo i državu u kojoj ćemo se, u mirnom i tolerantnom okruženju, moći posvetiti izazovima zajedničke, prosperitetne budućnosti“, stoji na kraju dopisa.
(NovaSloboda.ba)
25.11.2017.

Partizansko uz Dan državnosti BiH

Posjete, polaganje cvijeća, incidenti, razbijanje preostalih spomen ploča...sve u dva dana 24. i 25. novembra 2017.















 




(fotografije portali, facebook, internet)

(spagos)

25.11.2017.

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine


subota 25. novembar 2017.

Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava

Današnji dan, 25. novembar, se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.
Na tom zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Na današnji dan, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.
Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasijedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.
Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.
Na zasijedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bh. naroda.

(oslobođenje)
22.11.2017.

Sitan znamen: Trgovina Mihe Peške


Tokom uspješne poslovne karijere, Miho Peško kupuje brojne nekretnine, veći broj stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata, kao i velike površine poljoprivrednog zemljišta.
Između ostalih, gradi stambeno-poslovni objekat na tri sprata s velikom terasom na vrhu i potkrovljem.
Kuća se nalazila između Starog i Lučkog mosta, tačno preko puta današnjeg spomenika Aleksi Šantiću.
U prizemlju te zgrade nalazila se njihova trgovina, na kojoj se i danas vidi natpis firme „Trgovina Mihe Peške“.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
21.11.2017.

Nova knjiga u izlogu: „U sjeni zaborava“


Iz štampe je izašla knjiga pod nazivom „U sjeni zaborava“, čije autorstvo potpisuje trojac Ismail Braco Čampara, Smail Špago i Tibor Vrančić. Pokušaj je to autora da slikama i kratkim tekstovima otrgnu od zaborava neke manje poznate događaje koji su se dogodili u Mostaru, brojne zanimljivosti, čudne ljude, ljude koji su dali pečat gradu, a nisu bili toliko eksponirani u javnosti, posjete slavnih i manje slavnih ljudi, kutke grada koji su možda bili skriveni od pogleda. Premda nedovoljno poznate, uz to i na prvi pogled sitne i nevažne, i ove sitnice su dio sveukupnog mozaika od koga je istorija ovog grada sazdana.
Možda je koncept knjige pomalo neobičan, ali su autori željeli, bez opterećujućeg preopširnog teksta, upoznati mnoge Mostarce i mostaroljupce na brojne nepoznate činjenice utkane u prošlost grada. Tekstovi i slike nalikuju na razbacanu slagalicu, ali ona u konačnici upotpunjuje cjelovitu sliku Mostara.
Tekstove su prikupljali iz mnogih izvora – iz već objavljenih knjiga, starih novinskih tekstova, knjiga brojnih putopisaca iz pretprošlog i prošlog vijeka, izvlačili iz njih srž, zanimljivosti, dorađivali ih i preuređivali.
Uz tekstove se nalaze i slike dijelova Mostara, prije ili s početka 20. vijeka, uz koje su slike istih tih dijelova grada, slikane s potpuno iste pozicije danas. Shema – nekad i sad.
Knjiga, u izdanju IC štamparije Mostar, isključivo se može nabaviti u njihovoj knjižari u Titovoj ulici po cijeni od 30 KM.
(NovaSloboda.ba)
21.11.2017.

Oproštaj - Braco














U Mostaru danas sahranjen Ismail Braco Čampara
Na Gradskom groblju Sutina u Mostaru danas je sahranjen Ismail Braco Čampara. Drug, prijatelj, suprug, otac i dedo, a prije svega velika mostarska raja, kakvu samo može iznjedriti podneblje u našoj vali. Mašinski inženjer po struci, a nakon rata projektant veoma važnih objekata u Mostaru, izuzetno je volio je Mostar, bio za njega vezan kao pupčanom vrpcom.
Na ovom mjestu napisaćemo detalje koji su nas vezali zadnjih desetak godina, od kako se mostarska raja širom svijeta počela povezivati putem interneta. Prvi kontakti su ostvarivani preko foruma Mostarska raja, ili MOFO raja, gdje nam se Braco javljao aktuelnim slikama iz Mostara, što je za raju širom svijeta, tada željnih Mostara i gladni pogleda na njega, bilo kao melem na ranu.
Nakon toga nas je vezala ljubav prema Mostaru kakav je bio nekad, pod čim smo podrazumijevali sve ono što je u Mostaru bilo od juče. Rat, ratne slike, vrijeme između dva svjetska rata, doba Austrougarske, kao i starija vremena, dokle su mogli dobaciti objektivi fotokamera i pera putopisaca.
Nije bilo stare fotografije Mostara, za koju Braco nije mogao od prve odgonetnuti lokaciju, a uz to nam ponuditi današnji pogled s istog mjesta i iste pozicije.
Godinama se mijenjao i način komunikacije među rajom, tako da se s foruma prešlo na društvene mreže, posebno facebook, a nakon poznanstava putem interneta uslijedila su poznanstva uživo na kafi, ljeti u Mostaru. Između mnogih, koji su na ovakav način produbljivali i učvršćivali svoja prijateljstva, godinama se oformila jedna mala grupa, koja je imala iste poglede, iste interese. A kao sintagma Mostara i njegove sudbine devedesetih godina dvadesetog vijeka, dvojica iz grupe su se nalazili van Mostara, a jedan, kao mostaski stub, bio je i ostao Braco u Mostaru. Slijedili su prilozi objavljivani na portalu Nova Sloboda, a nakon toga i nekoliko knjiga, u kojima je očitao čitav smisao našeg djelovanja. Uz ovo djelovanje, stvorena je jedna ideja, da se sve ono što je sakupljeno, u vidu starih fotografija Mostara iz raznih perioda, elektronskih knjiga o Mostarau, kao i fotografija urađenih po sistemu nekad i sad stave na jednu stranicu na internetu. Stranica pod nazivom „Cidom“, što je skraćenica od Centar za dokumentaciju i informaciju Mostar, a čiji je predani član i inicijator bio i Braco, u funkciji je već nekoliko godina i služi kao relevantan izvor mnogim istraživačima, a i onima koji su željni boljeg poznavanja Mostara iz prošlosti.
Ispod priloga, koje smo zajednički obrađivali, potpisivali smo se sva trojica, što je za današnje uslove stanja u Mostaru neuobičajeno. Dokle traje fotografija koje je Braco obradio, ostaće tako.
Zajedno smo se radovali svakoj novoj knjizi, a za posljednju, baš Braco nam je dan prije nego što je otputovao u neki bolji svijet, javio da je odštampana. Nažalost, nije dočekao da je osjeti u rukama.
U ovom slučaju potvrđuje se ona starinska izreka da čovjek živi onoliko dugo, koliko žive i njegova djela. Iza Brace su ostali brojni objekti u čijem nastanku i rekonstrukciji je sudjelovao na profesionalnoj bazi od početka do kraja, ostale su njegove brojne fotografije, ostale su knjige.
Ostao je i u našim srcima vječno.
A to je dobar zalog za vječni život.
Smail Špago i Tibor Vrančić
(Novasloboda.ba)
 Foto: Emir Krpo


(NovaSloboda.ba)
20.11.2017.

Partizansko spomen groblje Mostar – Završena prva faza čišćenja





























Radnici dva mostarska komunalna poduzeća „Parkovi“ i „Komos“ u nedjelju su u poslijepodnevnim satima uspješno završili 1. fazu radova – osnovnog grubog čišćenja nacionalnog spomenika BiH, kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru.
''U nedjelju su pojedini članovi „Odbora za podršku obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru“ inspicirali cijeli lokalitet, te nakon što smo se na licu mjesta uvjerili u odlične rezultate, zadovoljstvo nam je obavijestiti domaću i svjetsku javnost, da je 1. faza radova – osnovnog grubog čišćenja Partizanskog spomen groblja završena, te da smo spremni za ulazak u sljedeću fazu radova, do konačne obnove i trajne zaštite nacionalnog spomenika države Bosne i Hercegovine – Partizanskog spomen groblja u Mostaru'', navodi se u saopštenju ''Odbora za podršku obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru'' kojeg potpisuje Sergej Sergio Šotrić.
Radovima, koji su počeli prije 9 dana (10.11.17) bilo je obuhvaćeno čišćenje i odvoz smeća s ovog lokaliteta, te kultiviranje vegetacije, što je bilo neophodno uraditi, kako bi se moglo pristupiti obnovi spomeničkog kompleksa prema usvojenim projektnim fazama.
Tehnički rukovoditelj radova Milica Dogan, istovremeno i član „Odbora za podršku obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru“, istaknula je na samom početku radova da bi po stručnoj procjeni, ovi radovi trebali potrajati 7 do 10 radnih dana, ovisno od vremenskih prilika. ''Imam veliko zadovoljstvo konstatirati, da su radnici dva mostarska komunalna poduzeća „Parkovi“ i „Komos“, već nakon samo 8 radnih dana, od kojih je jaka kiša 2 dana ometala radove – jučer u poslijepodnevnim satima - uspješno završili radove'', navedeno je u saopštenju.
''Nakon više od 10 godina institucionalne nebrige grada Mostara, nepoštivanja službenih nadležnosti, nekompetentnosti i neodgovornosti, želim reci, da me današnji odličan rezultat ispunio velikim zadovoljstvom, te se u tom smislu želim prije svega posebno zahvaliti radnicima komunalnih poduzeća „Parkovi“ i „Komos“, kao i njihovim rukovoditeljima na profesionalnosti i brzini izvršavanja preuzetih obaveza'', dodaje Sergej Sergio Šotrić. Zahvalio je načelniku Odjela za komunalne poslove Grada Mostara - Omeru Pajiću na njegovom angažmanu i zaslugama za završetak svih planiranih radova u ovoj fazi prije predviđenog roka. ''Ispunjava me ponosom i činjenica, da su dobri ljudi Mostara i prijatelji našeg projekta - obnove i trajne zaštite ovog nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine - svaki dan rada na ovom lokalitetu, organizirali doručak za sve radnike komunalnih poduzeća „Parkovi“ i „Komos“. Njima upućujem moju duboku ljudsku zahvalnost'', rekao je Sergej Sergio Šotrić. ''Želim da podsjetim javnost, da sam prije mjesec dana izabran za predsjednika "Odbora za podršku obnove kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru", na mjesto preminulog Radmila Brace Andrića, te da sam odmah i bez oklijevanja preuzeo konkretne aktivnosti i mjere usmjerene ka realizaciji postavljenog cilja. Ovu odgovornu dužnost obavljam pro bono, a sve troškove (napr. za avionske karte i slično), koji mi nastaju tokom obavljanja ove dužnosti, snosim iz vlastitog džepa, želeći time i na ovaj način dati svoj doprinos što bržoj obnovi i trajnoj zaštiti Partizanskog spomen groblja – nacionalnog spomenika BiH'', dodao je.

Rekao je kako mu osim članova odbora u ovom poslu pomaže 20-ak kompetentnih ljudi, ali da im imena još neće otkriti. Kaže kad dođe vrijeme ta će imena sva njihova imena će biti urezana u zlatnim slovima u javni prostor. Podsjetio je na posjete Partizanskom predsjedavajućeg vijeća Ministara BiH - Denisa Zvizdića i premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića. Dva premijera su, nakon obilaska spomeničkog kompleksa, položili cvijeće i odali počast poginulim antifašistima. O ovoj posjeti, najutjecajniji elektronski mediji, novine i internetski portali, već su obavijestili javnost, prenijevši i izjave premijera, gospode Zvizdića i Novalića, da će bez odlaganja poduzeti sve mjere i inicijative iz njihove nadležnosti, kako bi se aktivirao proces obnove i trajne zaštite ovog spomeničkog kompleksa, objasnio je Sergej Sergio Šotrić. ''U radnom dijelu ove - s naše strane organizirane - posjete, premijeri Zvizdić i Novalić upoznati su s kompletnom projektnom dokumentacijom koju je pripremila Agencija „Stari grad“ Mostar, a koja sadrži i sva potrebna odobrenja i suglasnosti nadležnih gradskih i federalnih organa vlasti, što sugerira da obnova Partizanskog spomen groblja može otpočeti čim se osiguraju neophodna financijska sredstva. Na ovom sastanku, dogovoren je red poteza kako lokalnih, tako i federalnih struktura vlasti, koje će, u skorom vremenu, osigurati da se na ovom spomeničkom kompleksu što prije pokrenu radovi na obnovi i zaštiti, sve do konačnog uređenja i sanacije cijelog spomeničkog kompleksa kako bi bio vraćen gradu i građanima Mostara u punom sjaju i privlačnosti'', dodao je Šotrić . Uspješni radovi Shodno tome - 3 dana kasnije (u petak,10.11.17.) su počeli radovi 1. Faze – osnovnog grubog čišćenja ovog nacionalnog spomenika države Bosne i Hercegovine, koji su jučer uspješno završeni. ''Ovom prilikom želim još jednom javno iskazati moju duboku zahvalnost, kao i zahvalnost ostalih članova "Odbora za podršku obnove kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru", te i zahvalnost članova moga tima, predsjedavajućem vijeća Ministara BiH Denisu Zvizdiću i premijeru Vlade Federacije BiH, Fadil Novaliću, da su bez odlaganja poduzete sve mjere i inicijative iz njihove nadležnosti, želim da im se zahvalim na svesrdnoj pomoći, na koju ćemo biti upućeni sve do okončanja uspješne obnove i trajne zaštite Partizanskog spomen groblja u Mostaru'', rekao je Šotrić. ''Na svaki pokušaj ometanja, opstruiranja, usporavanja i/ili javnog difamiranja našeg rada, odgovorit ćemo snagom pravne države, u skladu s važećim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine! Na svaku ponudu aktivne suradnje, pomoći i/ili podrške našem radu, odgovorit ćemo pružanjem ruke, imajući pri tom uvijek u vidu interese države Bosne i Hercegovine'', stoji u saopšenju ''Odbora za podršku obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru'' kojeg potpisuje Sergej Sergio Šotrić . 
19.11.2017.

Partizansko: Slovenija – Mostar



Pismo Franka Pleška, predsednika odbora AVNOJ Slovenija (ZZBNOB Slovenije) gradonačelniku grada Mostara

(prenešeno sa stranice facebook/Sladjana Marić)

Prenosim komentar Franka Pleska, na mome zidu u cijelosti:

Pise: FRANKO PLESKO

Juče sam poslao mail gradu Mostar -Opštini Mostar

Postovani Gradonačelnik grada Mostara
Javljam vam se, posto skoro svake godine posječivamo partizansko groblje u vašem gradu Mostar gde leže kostiju svih partizana iz svih republika Jugoslavije ali i kosti naši partizana iz Slovenije , koji su dali živote u raznim bitkama i bitki za oslobodjenje vašeg grada Mostar. Smatramo ,da je nedopustivo i sramno , da dozvolite huliganima i nekoj
marginalnoj grupi pod potajnim djelovanjem neoustaskih i aktualnih političkih vlast to,,i takvo stanje na jednom najljepših i največih spomenika NORa i antifašizma.To,da kada posječivamo vaš grad koji je preljep i biser na prostorima Jugoslavije, posječivamo i taj spomenik, ali posječivamo ga uz pratnju POLICIJE, jar smo imali več pretnje vaših gradjana i imamo strah ,fizičkog matretiranja i oštečenja naše imovine. !!!
Mislim ,da je krajne vreme, da grad uz pomoč same države Bosne i Hercegovine preuzme mjere zastite tog nekada bisera Jugoslavije , renovira-restaurira našu od svih tu kulturnu baštinu taj spomenik, postavi monitoring kamere i pohapsi tu bandu neoustasa i huligana i kazni ih največoj mjeri !
Vreme je, da se i vi ,vodstvo opštine otreznite i počnete razmisljati, da imate u gradu i taj spomenik, koji interesira pored vašeg prelepog grada i čuvenog kamenog mosta svetske turiste ..medju kojima je i puno turista iz Slovenije. Europa bazira na ANTIFAŠIZMU, Samo napomena : Muzej AVNOJa u Jajcu , koji je drugi najposječivani muzej u BiH u godini dana posjeti preko 14. hiljada posjetioca iz Slovenije.
U nadi za rješenje sramote vašeg grada :
Pozdrav iz Slovenije Franko Pleško predsednik odbora AVNOJ Slovenija (ZZBNOB Slovenije) to je nekadašnji SUBNOR Slovenije
Ps; U prilozi vam šaljem fotografije spomenika -vašeg i spomenika u Sloveniji
tačnije spomenik posvečen 29, Hercegovačkoj diviziji (vašim Hercegovcima koji su poginuli na oslobodjenju april -maj 1945 na oslobodjenju Slovenije i Jugoslalvije )
Mislim da komentar nije potreban.



18.11.2017.

Ismail Braco Čampara - Svjedok vremena





















Jedna fotografija uvjek govori više nego hiljadu riječi. Ismail Braco Čampara, svjedok vremena, oko sokolovo, tragom starih fotografija, pronalazio  je uvjek isti pogled, ili kako smo to u našim rubrikama nazivali: Na istom mjestu, sa iste pozicije.
U sjećanju!
Fotografije iz arhive cidom.org.

(spagos)
18.11.2017.

U sjećanju: Ismail Braco Čampara





18 novembar 2017

Jutros nas je zatekla žalosna vijest. Umro je naš istaknuti član, drug, dragi prijatelj, kolega, i jedan od osnivača grupe Cidom, aktivan od prvih dana djelovanja grupe, a prije svega odličan prijatelj, Ismail Braco Čampara.
Rahmet mu njegovoj dobroj duši. Nažalost, nije dočekao da ugleda našu zajedničku knjigu koja je baš jučer odštampana.


Smail Špago/Tibor Vrančić
16.11.2017.

Najpoznatija fotografija iz NOB

na Sutjesci 1943.

Snimka objavljena desetak tisuća puta u našoj zemlji i širom svijeta, u svim jugoslavenskim muzejima revolucije i po foto-dokumentacijama, dosad je bila poznata s legendama: "Borci Druge divizije", "Tifusari", "nepoznati partizani na Sutjesci", itd.
Posrijedi je ratna snimka od 9. lipnja 1943. u jeku borbe na Sutjesci. na Milinkladama, uzvišici nad Tjentištem, na kojoj se vidi skupina izmučenih, gladnih i iscrpljenih boraca. Zastali su na trenutak da predahnu između dvaju avionskih napada.
Neki od boraca sa slike, a posebno onaj koji drži konja za ular, doimaju se kao lica sa srednjovjekovnih freski. Iz pogleda im se Čita tjeskoba trenutka, grč tog vremena, užas rata.
Od njih Četvorice u prvom planu snimke, osim borca koji drži konja, najupečatljiviji je lik Čovjeka koji leži sa spokojnim izrazom lica, kao da se odmara na tratini. Do njega je borac s rukama na koljenima, zamišljen, oborena pogleda pa se Čini kao da ga se ništa ne tiče. Tu je i borac pored bukova stabla, koji se okrenuo i kao da uporno gleda u kameru, Čudeći se: "Zar sada nekome pada na pamet da snima?"
Ipak, u tom đavolskom kovitlacu povijesti bio je i jedan Čovjek s foto-aparatom, koji je mislio na povijest, da zaustavi na filmu trenutak surova rata. Bio je to Žorž Skrigin, rezervni major JNA, u Čijem stanu - u Takovskoj 12, u Beogradu - sjedimo.
- Da, da, ja sam autor te fotografije, koju sam snimio 9. lipnja 1943. na Milinkladama. A tko je na fotografiji to zaista ne znam, čak me i ne zanima. Važna mije fotografija kao dokument vremena i događaja. To nije grupna snimka za uspomenu ispod koje treba napisati da su na slici Marko, Janko, Salko... - ljuti se Skrigin zbog članka u jednom beogradskom dnevniku u kome je uz tu objavljenu fotografiju bilo zapisano daje autor "nepoznat".
Žorž Skrigin kao predratni mjastor umjetničke fotografije i koreograf zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta otišao je 1942. godine u partizane, gdje je rat proveo uglavnom kao Član Kazališta narodnog oslobođenja. Ponio je iz Zagreba u partizane i fotoaparat "Rolleiflex" proizveden 1937. s objektivom Zeiss Tesar 1:35.
- Evo, to je ta kamera. Pogledajte samo tu kožnu futrolu, više je puta šivana i krpljena, na njoj se opaža patina rata. Ovo udubljenje na strani nastalo je zato što mije kamera služila kao jastuk. Osim toga, prije spavanja sam zamotao remen od kamere oko ruku, daje za iznenadna pokreta ili povlačenja ne zaboravim... - priča Skrigin i smije se.
Iz Zagreba je ponio 30 "Agfa" filmova formata 6x6 i dvije posude s razvijaČem i fiksirom. Kasnije, kada je filmova nestalo, "snalazio se" po oslobođenim mjestima u kojima je bilo fotografa, ali mu je u nabavi filmova mnogo pomogao Moša Pijade, koji je stalno pronalazio filmove "za onog Skrigina".
Iz Zagreba je ponio 30 "Agfa" filmova formata 6x6 i dvije posude s razvijačem i fiksirom. Kasnije, kada je filmova nestalo, "snalazio se" po oslobođenim mjestima u kojima je bilo fotografa, ali mu je u nabavi filmova mnogo pomogao Moša Pijade, koji je stalno pronalazio filmove "za onog Skrigina".
Kada je 27. studenoga 1943. poginuo Ivo Lola Ribar na Glamočkom polju dok je bio u avionu na zemlji, s kojim je trebao poletjeti u Kairo, u avionu je izgorjelo i više stotina Skriginovih fotografija, što su ih Članovi naše vojne misije namjeravali predati saveznicima.
- Sve sam ratne filmove sačuvao i danas je kod mene oko 500 filmova koje gotovo ljubomorno Čuvam. Nisam ih čak htio predati ni u Vojno-historijski arhiv - kaže Skrigin.
Najviše me zanimalo pod kakvim je okolnostima snimio fotografiju o kojoj je riječ, a za koju neki sakupljači građe iz povijesti KOB-a tvrde da kao dokument dolazi po popularnosti odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a (također snimak Skrigina) ili Titova ratnog portreta što gaje Skrigin snimio u kolovozu 1942. na Miliništu kod Glamoča.


(izvor:yugopapir)
16.11.2017.

Pozorište lutaka u Mostaru - 65 godina



Nekako da smo generacija. Prvu predstavu sam gledao kad sam bio prvi osnovne, a to je bilo daleke 1957/58.

Povodom obilježavanja 65 godina postojanja i rada Pozorišta lutaka Mostar, tokom cijelog mjeseca novembra mostarski lutkari organizuju brojna dešavanja za svu djecu grada Mostara.
U ponedeljak 6. novembra gosti mostarskog pozorišta bili su članovi Hercegnovskog pozorišta i Teatar „Plus“ iz Herceg Novog, sa predstavom „Strašni razbojnik Hilperik“, koji su izveli dvije predstave.
Već sutradan, u utorak 7. novembra, u Pozorištu lutaka gostovalo je i Dečije pozorište iz Subotice sa predstavom „Ivica i Marica“ u režiji Todora Valova. U dva termina izvelo je svoju predstavu, koja je osvojila brojne nagrade na najznačajnijim međunarodnim lutkarskim festivalima.
Ljubljanski „Mini Teatar“ pod umjetničkim vođstvom Roberta Waltla, s kojim Pozorište lutaka ima dugogodišnju i izuzetno plodnu saradnju, gostuje 16. novembra u teatarskoj kući na mostarskom Brankovcu sa predstavom „Palčica“.
Nekoliko dana kasnije, 28 novembra, na našu proslavu dolaze i gosti iz zeničkog Bosanskog narodnog pozorišta sa lutkarskom predstavom „Prodani smijeh“ u režiji Darka Kovačovskog. Uz to, dolaze nam i lutkari iz Gradskog kazališta lutaka Split i Gradskog kazališta lutaka Rijeka.
Glavni događaj ovogodišnje proslave je Velika izložba posvećena jubileju Pozorišta lutaka u Mostaru, zakazana za 15. novembar ove godine, koju je pripremila ranija direktorica ovog Pozorišta Ranka Mutevelić. Na ovoj jubilarnoj izložbi, koja će se održati u Centru za kulturu Grada Mostara, biće postavljen materijal iz bogatog i, u najtežim vremenima, sačuvanog arhiva ove kuće, od davne 1952. godine do danas, brojni stari dokumenti, fotografije, isječci iz štampe, scenografije i lutke. Na otvorenju izložbe će biti podijeljene diplome i zahvalnice pojedincima i organizacijama koji su pomogli rad, postojanje i razvoj ove ugledne teatarske kuće.
Uskoro će sa radom početi i Dječija lutkarska radionica u kojoj će učešće uzeti talentirana djeca iz mostarskih osnovnih škola. Radiće predstavu prema djelu Branka Ćopića „Ježeva kućica“ i, uz pomoć profesionalaca, animatora, glumaca, scenografa, kreatora lutaka, dramskih pedagoga, koreografa i muzičara, koje će angažovati Pozorište lutaka, učiti o lutkarstvu i savladavati sve tajne ove umjetnosti.
Krajem ove godine, kao finale ove velike proslave, počinje i rad na novoj premijeri Pozorišta lutaka „Punim jedrima!“ prema tekstu Teodore Popove, u režiji Elitze Petkove, gošće iz Bugarske.
U novoj 2017/2018 Pozorište lutaka u Mostaru planiri obnoviti što više predstava sa svoh repertoara. Zbog nedostatka glumačkog kadra, nastojaće zaposliti dva nova glumca/glumice kako bio kolektiv podmladili i time omogućili veći broj igranja na svojoj i drugim scenama.
Uz pomoć Grada Mostara i agencije “Stari grad” u 2018. godini u planu su i infrastrukturni projekti rekonstrukcije velike scene i administrativne zgrade, poput utopljavanja zgrada radi uštede energije, izmjena dotrajalih otvora, zamjena krovne konstrukcije, presvlačenje stolica, proširenje sjedećih kapaciteta, krečenje te izgradnja srušene radionice.
Pozorište lutaka svojim sredstvima već obnavlja glumačke prostorije, koje će biti uređene dostojno njihovoj namjeni, te radi na izmjeni starih elektroinstalacija.

(NovaSloboda.ba)
15.11.2017.

Partizansko spomenik Mostar - Radovi na čišćenju do 14. novembra 2017.













(preneseno sa Sergio Šotrić/facebook)

VAZNO!!!!! BUDI DRUGARICA-BUDI DRUG, PODIJELI POST, POMOZI U INFORMISANJU JAVNOSTI - BUDI DIO OVE AKCIJE ZA EVROPSKU BIH
OBAVJESTENJE ZA JAVNOST "Odbora za podršku obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru"/ DANASNJE FOTOGRAFIJE /
DANAS - 4. RADNI DAN - NASTAVLJENI RADOVI NA CISCENJU, KAKO BI SE MOGLO PRISTUPITI OBNOVI PARTIZANSKOG SPOMEN GROBLJA U MOSTARU (od 2006. godine nacionalsnog spomenika drzave Bosne i Hercegovine) / I danas - od ranih jutarnjih casova - radnici dva mostarska komunalna preduzeća "Parkovi" i "Komos" nastavili su (u prosli petak zapocetu) akciju čišćenja nacionalnog spomenika BiH - kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru.
Mi smo radnicima (kao i svaki dan) obezbjedili obilan dorucak. Vrijedne radnike ova dva komunalna preduzeca, mozete vidjeti i kako u pauzi zajedno doruckuju na gornjem platou kompleksa Partizanskog spomen groblja.
ZA SAMO 4 RADNA DANA (od kojih je jedan dan - juce - padala kisa) OVI VRIJEDNI LJUDI SU URADILI DOSTA POSLA - VISE NEGO STO SMO PLANIRALI. (danasnji rezultati su zabiljezeni na fotografijama).
Sutra cemo inspicirati postignuto i shodno rezultatima, dogovoriti dalje radne korake.
Radovima će biti obuhvaćeno čišćenje i odvoz smeća sa ovog lokaliteta, te kultiviranje vegetacije što je neophodno uraditi kako bi se moglo pristupiti obnovi spomeničkog kompleksa prema usvojenim projektnim fazama.
Tehnički rukovoditelj radova gopspodja Milica Dogan - inace clan "Odbora za podrsku obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru" - istakla je kako će radovi potrajati 7 do 10 dana, zavisno od vremenskih prilika.
Načelnik Odjela za komunalne poslove Grada Mostara, Omer Pajić posebno ističe zajednički angažman mostarskih komunalnih preduzeća i uvjeren je da će se svi planirani radovi u ovoj fazi završiti u predviđenom roku.
"Ovo je samo prvi korak na putu do našeg konačnog cilja obnove Partizanskog spomen groblja nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Zajednički rad radnika Parkova i Komosa pokazuje nam da svi zajedno možemo učiniti mnogo više i za Partizansko groblje i za naš grad i državu ", rekao je ovim povodom Sergej Sergio Šotrić predsjednik "Odbora za podršku obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru".
IZVOR:
Cjelokupni sadrzaj ponudjenih informacija (u tekstu i slici) ima svoje izvoriste u "Odboru za podršku obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru", koji i na ovaj nacin - transparentno, neposredno i aktuelno - zeli svoje inicijative i aktivnosti pribliziti javnosti.
Sergej Sergio Sotric
Predsjednik

Sergio Sotric / 14.11.17
15.11.2017.

Sitan znamen: Munarica i česma na Mazoljicama


Hadži Velijin mesdžid ne postoji više, a nalazio se u Mazoljicama, na uglu ulica Braće Lakišića i Knežića (bivšeg Mrakova sokaka).
Kad se ulicom Osmana Đikića s Glavne ulice (pored zgrade SDK) uspne uzbrdicom, dođe se tačno ispred ovoga mesdžida, ali jedino što se može vidjeti je visok čvrsti zid.
Inače, mesdžid je imao vitku kamenu munaricu vidljivu sa same ulice. Bila je to zadužbina nekog Velije, a o njemu nema nikakvih podataka.
Računa se da je mesdžid izgrađen još prije 1648. godine.
I mesdžid i kamena munarica su srušeni 1950. godine i na njenim temeljima izgrađena je stambena kuća.
Ali, nije srušena jedino munarica.
Baš u samom zidu mesdžida bila je postavljena 1905. godine i jedna od brojnih javnih česmi. Imala je kamenu podlogu, a demontirana je 1960. godina.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)

(iz arhive cidom.org)
12.11.2017.

Konstituisan odbor za obnovu i revitalizaciju Partizanskog spomenika u Mostaru


Antifašisti regije

Konstituisan odbor za obnovu i revitalizaciju Partizanskog spomenika u Mostaru

11. novembra 2017.

Odbor za obnovu i revitalizaciju Partizanskog spomenika, kojeg je ljetos formiralo Udruženje antifašista i boraca NOR-a Mostar, konstituisan je danas u Mostaru
Odbor predvodi Raif Dizdarević bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ koji je bio spriječen da prisustvuje konstituisanju.

Sead Đulić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar kazao je u uvodu da namjera ovog odbora nije u tome da se oni bave samom gradnjom.

"Ne želimo da se mi bavimo nabavkama kamena, raspisivanjem tendera i slično, naša funkcija je da pokrenemo priču o antifašizmu u gradu i državi u kojoj je previše fašističkih pojava, da skrenemo pažnju na Partizansko groblje, da vršimo pritisak na institucije države kojima je zakonska obaveza da urade i zaštite taj prostor koji je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine", kazao je Sejo Đulić.

Odbor će u isto vrijeme lobirati kod domaćih i međunarodnih finansijskih institucija, donatora i fondacija koje imaju novac za slične projekte.

"Želimo da pomognemo autoritetom pojedinaca, ali i kolektivnim autoritetom koji će ti pojedinci zajedno imati. Drugo, odbor je regionalnog karaktera, nije on mostarski i samo bosanskohercegovački, već je ideja da ovo remek djelo Bogdana Bogdanovića bude početak jedne velike regionalne priče o zaštiti antifašističkih obilježja na teritoriju država nastalih raspadom Jugoslavije", dodao je Đulić.

Đulić smatra da antifašističku priču, kojom se svi civilizirani ljudi na svijetu ponose, treba vratiti na političku i društvenu scenu, jer kod nas historija prestaje s 1941. godinom.

"Onda je lako trovati djecu praveći od fašista antifašiste, dizati drugačija obilježja. Mladi nisu krivi, vrh države je kriv što je situacija danas ovakva i što je stanje na Partizanskom groblju takvo kakvo je", zaključio je Sejo Đulić.

U odsustvu Raifa Dizdarevića sastankom je predsjedavao dr. Bakir Nakaš, predsjednik Saveza antifašista i boraca NOB-a BiH koji je kazao kako je Partizanski spomenik u Mostaru bolna tačka naših antifašista.

"Ovakav jedan objekat koji zaslužuje dužnu pažnju po svim aspektima danas se nalazi u jadnom stanju, a ono je takvo zbog situacije u kojem se nalazi grad Mostar. Sve loše što se u Mostaru dešava odražava se i spomeniku. Nažalost u vremenu jačanja fašističkih ideja, mi danas imamo snage koje su prisutne i kojima nije stalo da jedan ovakav objekat ima takav značaj i on se iz godine u godinu skrnavi", kazao je Nakaš.

SABNOR BiH želi da akcija koja popirma organizovane oblike zaživi u punom sjaju i da se pokrenu svi oni relevantni faktori koji mogu poboljšati stanje ovog vrijednog spomen obilježja.

"Prvenstveno se to odnosi na lokalne vlasti, ali i one kantonalne i entitetske. Nama je drago i iznenadili smo se su sa vrha Federacije BiH i države upriličili posjetu dva premijera i eto možda je i to jedan od znakova da se stvari mijenjaju te da i ovih koji su na vlasti, a do sada nisu pokazivali preveliki interes shvate da vrijednosti antifašističke borbe koje se ogledaju o ovom spomeniku i danas jako važne", dodao je Bakir Nakaš.

Nakaš je naglasio i da je bitna promjena svijesti naših ljudi prema ovom objektu te da stanje Spomen obilježje Vrace u Sarajeva nije mnogo bolje i da je ono postalo leglo narkomanije i ljudi kriminalnog miljea.

Članovi Odbora za obnovu i revitalizaciju Partizamnskog spomen-groblja u Mostaru:

1. Raif Dizdarević, bivšipredsjednik Predsjedništva SRBiH, bivši Predsjednik Skupštine SFRJ, bivši ministar vanjskih poslova SFRJ i bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ
2. Dr. Bakir Nakaš, infektolog
3. Akademik Ivan Štraus, arhitekta
4. Dr. Latinka Perović, istoričar
5. Akademik Slavo Kukić, sociolog
6. Prof. dr. Miodrag Živanović, filozof, esejist, publicist
7. Prof. dr. Žarko Korać, političar
8. Prof. dr. Hrvoje Klasić, istoričar
9. Dr. Selma Jakupović, anesteziolog
10. Dr. Aner Žuljević, ekonomist
11. Prof. dr. Elbisa Ustamujić, univerzitetski profesor
12. Dr. Milojka Nadaždin, agronom
13. Prof. dr. Nerzuk Ćurak, univerzitetski profesor, esejist, publicist
14. Dr. Goran Karanović, pravnik
15. Dr. Dragan Markovina, istoričar
16. Dr. Izudin Pintul, urolog
17. Prof. dr. Zdravko Grebo, univerzitetski profesor
18. Prof. dr. Husnija Kamberović, istoričar
19. Dr. Ivan Ristić, Wissenschaftlicher Mitarbeiter/Kurator Leopold Museum - Privatstiftung
20. Docent dr. Edin Čolaković, ekonomista
21. Dragi Žujo, ekonomista
22. Mr. Milan Račić, pravnik
23. Mr. Jasmin Branković, pravnik
24. Mr. Selim Bešlagić, političar
25. Mr. Mladen Ćavar, političar
26. Mensur Seferović, učesnik NOR-a, publicista
27. Danilo Škorja, borac 3. prekomorske brigade koja je učestvovala u
oslobađanju Mostara 14. februara 1945. godine
28. Zoran Pusić, profesor
29. Branko Lukovac, diplomat
30. Mr. Bogić Bogićević, političar
31. Mr. Bojan Spasojević, magistar poljoprivrede, odsjek: floristika i pejzažno oblikovanje
32. Nenad Čanak, političar
33. Vehid Šehić, pravnik
34. Aleksandar Popov, direktor centra za regionalizam Novi Sad
35. Nermin Nikšić, pravnik, političar
36. Željko Komšić, pravnik, političar
37. Vesna Šunjić, biznis menadžer
38. Zlatko Dizdarević, diplomata
39. Erik Fabijanić, političar
40. Slobodan Simović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore
41. Mišo Marić, publicista
42. Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica lista "Oslobodjenje"
43. Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH
44. Igor Galo, glumac
45. Milan Gorjanc, član GO ZZB Slovenije
46. Slobodan Popović, političar
47. Dino Mustafić, reditelj
48. Aleksandar Žolja, NVO aktivista
49. Sead Đulić, reditelj
50. Saša Magazinović, političar
51. Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, političar, pravnik
52. Lana Prlić, političar
53. Svetozar Pudarić, arheolog
54. Zoran Mikulić, pravnik
55. Edin Zagorčić, političar
56. Vesna Saradžić, političar
57. Nijaz Skenderagić, biznis menadžer
58. Miralem Đajo, aktivista UABNOR-a
59. Jusuf Obradović, advokat
60. Mahmut Trčalo, političar
61. Muzafer Šehović, političar
62. Muhamed Voloder, pravnik
63. Slobodan Andrić, aktivista UABNOR-a
64. Šemsudin Omeragić, arhitekta
65. Safet Nožić, aktivista UABNORA-a
66. Milovan Mišo Rupar, aktivista UABNOR-a
67. Salih Alikalfić, biznismen
68. Mustafa Polutak, general u penziji
69. Faruk Ćupina, advokat
70. Sead Ćišić, aktivista UABNOR-a
71. Zlatko Šoše, član porodice poginulog borca pokopanog na Partizanskom spomen-groblju
72. Zijat Mušić, političar
73. Boro Bjelobrk, dipl.ing. elektrotehnike


(klix.ba)
11.11.2017.

Sastanak Odbora za obnovu i revitalizaciju Partizanskog spomen groblja u Mostaru




U subotu 11. novembra, sa početkom u 12 sati, u Kongresnoj dvorani hotela “Bristol” održaće se konstituirajuća sjednica Odbora za obnovu i revitalizaciju Partizanskog spomen groblja, što ga je još ljetos formiralo Udruženje antifašista i boraca NOR – a Mostar.
Odbor čini sedamdesetak uglednih, prije svega antifašista, a onda značajnih stručnjaka u svojoj oblasti i društveno angažovanih pojedinaca. Predsjednik Odbora je Raif Dizdarević, bivši predsjednik Predsjedništva SR BiH, bivši predsjednik Skupštine SFRJ, bivši ministar vanjskih poslova SFRJ i bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Uloga Odbora je stvaranje pozitivne klime, ne samo u Mostaru, nego i šire, za reafirmaciju antifašizma kao civilizacijske tekovine koju baštinimo i sa kojom se možemo i moramo ponositi. Promjena shvatanja antifašizma i razumijevanje neofašističkih pojava stvaraće pozitivne pretpostavke za očuvanje postojećih, ali i za obnovu oštećenih i uništenih antifašističkih obilježja, ne samo u Mostaru, nego i na prostoru bivše zajedničke nam države. U tom smislu, Odbor čine pojedinci iz čitave regije. Naravno, Odbor će vršiti kontinuirani pritisak na sve nivoe vlasti u državi da izvršavaju svoju zakonsku obavezu i Partizanskom spomen groblju u Mostaru, Nacionalnom spomeniku BiH, posvete dužnu pažnju i vrate ga u prvobitno stanje.
Odbor će lobirati, kako u BiH, tako i u svijetu, da se obezbijedi sve što je potrebno da bi ovo remek djelo graditeljske baštine autora Bogdana Bogdanovića zasijalo u punom sjaju, saopšteno je iz UABNOR-a Mostar.
(NovaSloboda.ba)

Stariji postovi