Na granici sjećanja

Zašto na granici sjećanja? Na ovom blogu ćemo pisati o događajima, koji stoje negdje duboko u memoriji, od prije mnogo, mnogo godina, uz svjedočenje poneke požutjele slike...


19.07.2018.

Forum na šetalištu








U okviru programa Forum 2024, u srijedu navečer je na Španjolskom trgu održano predstavljanje Narodne biblioteke Mostar i Muzeja Hercegovine. U sklopu predstavljanja ove dvije institucije, zainteresirani su mogli nešto više čuti o nastanku Muzeja Hercegovina, te Narodne biblioteke.

Projekat 'Forum na šetalištu' pokrenuli su Tim za izradu aplikacije Grada Mostara, Forum 2024, Studio za izvedbene umjetnosti i Grad Mostar, u saradnji sa studentima Univerziteta 'Džemal Bijedić' i Sveučilišta u Mostaru, s ciljem upoznavanja stanovnika Mostara o kandidaturi Mostara za europsku prijestolnicu kulture 2024. godine.

Evropska prestonica kulture (EPK) najdugovječniji je i najpoznatiji program kulture Evropske unije i sastavni dio programa Kreativna Evropa.
(narodnabiblioteka/facebook)

18.07.2018.

Sitan znamen: Ćejvan Ćehajin mekteb


Neposredno uz svoju džamiju na Velikoj Tepi, Ćejvan Ćehaja je izgradio i mekteb.
On je srušen 1895. godine, a na njegovom mjestu je 1899. godine izgrađena lijepa i reprezentativna zgrada u pseudomaurskom stilu, u kojoj je sve do 1945. godine radio mekteb.
Kasnije je prenamijenjena u muzej, donedavno je tu bila Karadžozbegova medresa, a sada je tu smještenturski  Institut Yunus Emre.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
18.07.2018.

Izložba „Mostar i Hercegovina“




(Mostarsko ljeto/facebook)

U Centru za kulturu Mostar upriličena je izložba likovnih radova pod nazivom „Mostar i Hercegovina“. Prema riječima autora Miodraga Miličevića, koji je prethodne godine također izložio svoje radove na manifestaciji „Mostarsko ljeto“, i na večerašnjoj izložbi su motivi Mostar i Hercegovina.
„Posebno mi je zadovoljstvo da mi je Centar za kulturu ponovno pružio priliku da se družim sa Mostarom i da prikažem nove radove na sličnu temu. Ali, na večerašnjoj izložbi ima radova i sadašnjeg Mostara, ne samo nekadašnjeg, a ima i nekoliko motiva tipičnih za Hercegovinu. Zbog toga izložba nosi poprilično jednostavan naslov 'Mostar i Hercegovina'.“, kazao je autor izložbe Miodrag Miličević.
Miličević je prošle godine u medijima istakao da je njegovo najbolje razdoblje u životu bilo upravo u Mostaru, što je potvrdio i večeras. Dodao je i to da će Mostar uvijek ostati njegova inspiracija.
„Da, ostajem pri tome. Ja sam proveo 13,5 skoro 14 godina u Mostaru. Devedesetih godina sam odselio iz sasvim porodičnih razloga,ali moje dvoje dece se rodilo u Mostaru. Možda zbog toga što sam bio mlad, ali defitinitivno najbolji period u mom životu. Mostar će ostati moja inspiracija. Toliko toga je rečeno o Mostaru, verovatno ću se ja sad i ponavljati, ali zaista je večita inspiracija, to nije nikakva fraza. Ja sam obišao mnogo gradova, ne samo u bivšoj Jugoslaviji, već i po svetu, sa sličnim razlozima kao kad je Mostar u pitanju, ali takvu inspiraciju nisam našao.“, poručio je Miličević.
Direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić, kazao je da je autor izložbe veliki prijatelj grada Mostara, te je istakao zadovoljstvo dosadašnjim tokom manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“.
„Dosadašnji tok manifestacije je odličan.  Ovo je sedamnaesti po redu kulturni sadržaj od njih 40 koje samo zapisali, a imat ćemo još nekoliko iznenađenja. Kulturni život u Mostaru se podigao na viši nivo. Mostarsko ljeto je zaista trebalo ovom gradu, našim sugrađanima i turistima, odnosno, gostima koji dolaze u ove vrele ljetne dane, da lakše prebrode vruće mostarsko ljeto.“, ističe direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić.
Miličević je kazao da ovo što radi, potpuno iskreno govoreći, ne smatra nekom posebnom umjetnošću, već nekom vrstom zapisa na akvarel papiru i zapisa za njegovu dušu. U prepunoj sali Centra za kulturu posjetioci su uživali u likovnim djelima Miodraga Miličevića, a 44 rada su izložena zbog tehničkih ograničenja. Pet radova je rađeno kombinovanom tehnikom, dok su svi ostali rađeni akvarel tehnikom. Izložba će za sve zainteresovane biti otvorena narednih 7 dana.
(običan.ba)
17.07.2018.

Uz Svjetski dan stanovništva: Na Zemlji postaje sve tješnje, a svi žele ostati na njoj




Na Zemaljskoj kugli živi 7.635.250.000 ljudi. To je podatak od 11. jula 2018. godine, na Svjetski dan stanovništva. Čovječanstvo i dalje raste, raste i raste…
Godišnji prirast stanovnika na zemlji je 83 miliona, a to je u prosjeku 2,6 ljudi svake sekunde, 156 u minuti. Granica od 7 milijardi muškaraca, žena i djece na zemaljskoj kugli prvi put je pređena 31. oktobra 2011. godine.
Šestmilioniti stanovnik Zemlje pozdravljen je 1999. godine. Milijardu više nego 12 godina prije toga. Ovako veliki broj  ne raduje.
Povećanje stanovnka širom svijeta, nazvano „Eksplozija“, izaziva brojne strahove. U mnogim krajevima svijeta je već pretjesno, i postaje još tješnje.
U Aziji, gdje je u odnosu na druge kontinente sve tješnje, broj stanovnika po kvadratnom kilometru je 145,1. Istovremeno je u Evropi 33,5, u Africi 42,4. (izvor: Statista)
Prosjek gustine stanovništva širom svijeta 2017. godine je 58 stanovnika po kvardatnom kilometru.
Za 2100. godinu prognozira se 86 stanovnika po kvadratnom kilometru.
Posebno je velik rast broja stanovnika u Africi, gdje se sada nalazi oko 1,3 milijarde ljudi, sa prognozom da će ih biti 2,5 milijarde u godini 2050. (izvor: DSW, Deutsche Stiftung Weltbewolkerung).
Ako bi danas imali jedno svjetsko selo sa 100 stanovnika u njemu bi bilo 60 Azijata, 16 Afrikanaca i 10 Evropljana. Broj stanovnika sela bi se do 2050. godine povećao na 131, od toga bi bilo 70 Azijata, 34 Afrikanca i 10 Evropljana. (DSW).
Uz sve to, eksperti strahuju da će uskoro nedostajati resursa, kao što su voda, energija i hrana.
Istovremeno, optimisti misle da svijet može mnogo više izdržati i upozoravaju, samo bez panike.
U toku istorije čovječanstva, razvojni tempo broja stanovnika se enormno povećao. Tako je na početku računanja vremena, prije 2000 godina, na zemaljskoj kugli živjelo oko 300 miliona ljudi, prije 1.000 godina, prema procjeni UNO oko 310 miliona.
Nakon mirnog perioda u prvom milenijumu našeg vremena, u srednjem vijeku počeo je rast stanovništva, dok su se u kasnom srednjem vijeku javljale kuga i velike boginje, koje su odnijele veliki broj ljudi širom zemljine kugle
Oko 1500. godine procjenjuje se da je na zemlji živjelo 500 miliona ljudi.
U 18. viijeku znatno je povećan broj stanovnika. Prva milijarda je dostignuta 1804. godine. Tehnički i medicinski napredak je doprinio povećanom prosperitetu, što je doprinijelo povećanju stanovnika.
U 20. vijeku broj stanovnika se učetvorostručio. 1927. godine bilo je 2 milijarde, a 1987. preko 5 milijardi stanovnika. Granica od 5 milijardi je oficijelno pređena 11. jula 1987. godine.
Od tada se 11. jula obilježava Svjetski dan stanovništva.godine pređena je granica od 6 milijardi. U 21. vijeku koje je tek na početku, još jedna milijarda je došla za svega 12 godina.
1999. godine pređena je granica od 6 milijardi. U 21. vijeku koje je tek na početku, još jedna milijarda je došla za svega 12 godina.
Kod daljnjih prognoza eksperti su vrlo oprezni, kao i kod vremenske prognoze. Kako će se ovi brojevi dalje razvijati, teško je reći, jer postoji niz različitih faktora kao što su infektivne bolesti, epidemije, ratovi…
Napredak nauke i političke promjene mogu imati veliki uticaj na broj novih rođenja, kako na dole, tako i na gore.
Uopšte, očekuje se da će rast stanovništva oslabiti. UN prognoze za 2050. godinu govore o brojevima, između 8 i 10,5 milijardi. Jedna prognoza, od 22. juna 2017. godine, predviđa 9,8 milijardi u 2050. godini.
Ukupni broj stanovnika u 2100. godini mogao bi biti čak i 15,8 milijardi, ali se procjenjuje da će taj broj iznositi oko 11,2 milijardi.
Jedino je sigurno da će se težište mijenjati između kontinenata, prije svega u Aziji i Africi, zbog visokog nataliteta.
Istovremeno se u Evropi računa sa padom broja stanovnika, sa 742 miliona u julu 2015. godine, na 646 miliona u 2100. godini
Uskoro će Indija biti zemlja sa najviše stanovnika na Zemlji. Prema podacima iz 2017. godine, u Indiji je živjelo 1,339 milijardi stanovnika, dok je tada u Kini bilo 1,379 milijardi.
Prema podacima UN, broj stanovnika u Africi će sa 1,2 milijarde stanovnika danas, biti povećan na skoro 4,4 milijarde u 2100. godini.
To će, istovremeno, značiti da će se moć među kontinenatima, takođe, mijenjati. Sa povećanjem broja stanovnika rasti će i potrebe zemalja, za stambenim prostorom, prehrambenim artiklima i energiji.
Strahuje se da će borbe za resurse biti sve žešće. Mnogi eksperti računaju da je vrlo moguće da će se budući ratovi voditi isključivo zbog vode za piće.
Svjetska organizacija za zaštitu okoline računa da bi 2050. godine za toliki broj stanovnika bile potrebne 3 zemaljske kugle, kako bi pokrile potrebe stanovnika, naravno, ukoliko oni ne bi mijenjali sadašnje navike.
Kako broj stanovnika raste, površina poljoprivrednog zemljišta u većini dijelova Zemlje ne može se povećavati, stoga će neminovno doći do smanjenja plodnog zemljišta po glavi stanovnika. To je posebno dramatično u Africi.
Globalno gledano, biće moguće proizvesti dovoljno hrane za 12 milijardi stanovnika, prema podacima Svjetske organizacije za pomoć gladnima. Problem je što je raspodjela hrane nejednaka.
Bogata petina stanovništva konzumira 16 puta više hrane nego najsiromašnija petina. To vrši pritisak na način snabdjevanja. Pri tome se, pogotovo u velikim industrijskim zemljama, još uvijek baca dosta hrane, a od čega veliki dio nije pokvaren. Računa se da trećina prehrambenih namirnica završava u otpadu, a u industrijskim zemljama čak i polovina.
Prema podacima EU komisije, u Evropi se godišnje baci 90 miliona tona hrane u otpad. Svaki EU stanovnik prosjećno godišnje baci 179 kilograma voća, povrća, mesa i druge hrane.
Pri tome najveći dio ne dolazi iz gastronomije, kako bi se moglo očekivati, samo 14 posto, a najveći dio otpada ide na domaćinstva, 42 posto, a najveći dio toga, zbog lošeg planiranja kupovine i pogrešnog čuvanja namirnica.
Kod malih trgovina to je 5 posto, a kod proizvođača 39 posto, zbog povećane proizvodje ili pogrešnog skladištenja, ali i zbog naše perfekcije, jer mnogi paradajizi i krompiri uopšte ne dolaze u trgovinu, jer njihov oblik, ili boja, ne odgovaraju zahtjevima trgovaca, ili kupaca.
Zbog toga se jedan dio berbe jednostavno zaorava, umjesto da se obere.
Dok se sa jedne strane u otpad baci oko 1,3 milijarde tona hrane, istovremeno, prema podacima FAO, Svjetske organizacije za hranu, jedna milijarda ljudi na svijetu gladuje.
Ne baca se samo hrana. Širom svijeta jedna četvrtina potrošnje vode otpada na proizvodnju hrane, koja kasnije biva bačena u otpad.
Još jedan vid problema otpada je i ulov ribe. Jedan veliki dio ribe i morskih životinja, koji budu uhvaćeni u mrežu, takozvani sporedni ulov, još na moru budu bačeni nazad u more, kao mrtvi otpad.
Obeshrabrujuće brojke, moglo bi se pomisliti. Ipak, postoje rješenja, i to ne mali broj.
Tu spada povećanje proizvodnje, eficijentnije korištenje resursa, ili bolji lanac eksploatacije, kako bi se gubici održali na što nižem nivou.
S druge strane, kako bi se zaustavio trend rasta populacije: seksualno vaspitanje i bolje obrazovanje o prevenciji. Prema DSW, samo u Africi svaka druga žena ne može se zaštititi, iako bi to htjela, te tako dobiti manje djece, nego što želi. A prema DSW, to leži i na činjenici da žene nisu ravnopravne.
Pri tome, planiranje familije je ljudsko pravo. Prije 50 godina, UN su svakom čovjeku dale za pravo da slobodno i na vlastitu odgovornost odlučuje o broju djece i o vremenu njihovog rođenja. Veliki je skandal da je ovo ljudsko pravo milionima žena nije dostupno, jer kad bi one odlučivale slobodno, da li, kada i koliko djece će roditi, ljudima u siromašnim zemljama bi bilo puno bolje, a godišnji prirast svjeskog stanovništva bio bi manji za jednu četvrtinu.
Razloga za paniku nema, ali je razmišljanje o ovom problemu itekako potrebno, i to kako na višem, tako i na nižem nivou, na državnom, ali i na ličnom nivou.
Svako pojedinačno može uticati na njegove postupke i smanjiti njegov “ekološki otisak”.
Svako može svjesnije kupovati, manje bacati, izbjegavati nepotrebni saobraćaj, smanjiti potrošnju struje, i živjeti čuvajući resurse.
Jer, na Zemlji postaje sve tješnje, a svi žele ostati na njoj.
(n-tv)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.07.2018.

Izložba Miodraga Miličevića "Mostar i Hercegovina"


U okviru kulturno-turističke manifestacije “Mostarsko ljeto”, u Centru za kulturu Mostar večeras će, s početkom 20,30 sati, biti otvorena izložba slika “Mostar i Hercegovina” autora Miodraga Miličevića.
“A kako uopšte i objasniti da je nešto odjednom bliže… a istovremeno i dalje!? Ne mogu ni sebi da objasnim, a kamoli drugome. Žurim da se sretnem s Mostarcima, možda će mi oni pomoći da to bolje razumijem”, riječi su autora Miodraga Miličevića.
(NovaSloboda.ba)
11.07.2018.

U sjećanju: 8372...


11. juili 1995. - 11. juli 2018.
(spagos)
11.07.2018.

Sitan znamen - Atik džamija


Sinan-pašina, ili Atik (Stara) džamija, najstarija je u Mostaru, izgrađena čak 1473. godine.
Do nedavno je na ovom lokalitetu, u neposrednoj blizini Doma Armije, bilo parkiralište i deponija smeća.
Atik džamija je prema gabaritima (13m x 18m) bila najveća u Mostaru i jedna od najvećih u BiH.
Izgradio ju je Sinan-beg, a kasnije proširio Sinan-paša Borovinić. Porušena je 30. decembra 1949. godine.
Tokom iskopavanja, kao priprema za obnovu ove džamije, pronađeni su dijelovi i fragmenti munare prvobitne džamije. Jedan od njih donosimo ovdje.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/ Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Atik džamija Mostar, 1. jula 2018. fotos Denis Vuk
06.07.2018.

Promocija knjige Džemala Raljevića „Totalna rasprodaja“







Sinoć je u prepunoj kongresnoj dvorani hotela Bristol u Mostaru upriličen homage nedavno preminuolom novinaru i publicisti Džemalu-Džemi Raljeviću.
Ovog ljeta trebala je izaći nova knjiga Džemala Raljevića pod naslovom ”Totalna rasprodaja“, ali ga je bolest spriječila u tome. Pripremljeni materijal nije bio dovoljan za novu knjigu, pa su za kompletiranje sinoć predstavljene knjige uzeti dijelovi iz njegovih 16 prethodno izdatih knjiga.
Džemal Raljević prikupljao je i na duhovit način prezentovao dešavanja iz svakodnevnog života malih i velikih ljudi našeg podneblja. Pisao je o mostarskim liskalucima, iako se i on sam, na neki način, tu može svrstati.
Uvodnu riječ dao je urednik knjige Hamica Ramić, a nakon toga govorio je vlasnik ‘Grafičar prometa” Smail Vilić.
Gosti na večeri bili su Gradimir Gojer, Ito Korjenić, Šerif Aljić i Florijan Mićković, a lijepo druženje uljepšao je Duo Evergrin i Krešo Šunji.
Svaki posjetilac sinoć je na poklon dobio primjerak knjige, koju im je uručio Džemalov unuk uz pomoć svog oca.
Tekst i fotografije: Ajša Šehić Nametak
04.07.2018.

Sitan znamen: Dućan Mujage Komadine


Mostarski gradonačelnik Mujaga Komadina bio je izuzetno uspješan poslovan čovjek.
Koristeći kredite koje su onoga vakta kreditne banke izdašno davale, kupuje zemljišta i gradi.
Početkom XX vijeka je kupovao brojne parcele, gradio kuće – ne zna im se broj, ali, pri tom, nikad nije zaboravljao običan narod i pomagao mu je kadgod je mogao.
Jedna od njegovih kuća je ova koja mu je služila kao dućan i nalazi se na samom ulazu na Malu tepu s Glavne ulice, a nekad je u njoj bila smještena mala poljoprivredna apoteka.
Priredili: Ismail Braco Čampara /Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
03.07.2018.

Sitan znamen: Jedina preostala kamena munarica


Mesdžid Hadži Huseina Kotle se nalazi na Luci, na križanju Glavne ulice i Čelebića sokaka.
S ulice je vidljiva jedino kamena munarica, udaljena od mesdžida desetak metara. Munarica sve više zarasta u zelenilo i još malo neće se vidjeti od njega. Mesdžid je podigao Husein Kotle još prije 1651. godine.
Ovo je jedina opstala munarica nekog mesdžida u Mostaru, a u zadnjem ratu je pretrpila oštećenja. Mesdžid je prestao s radom 1931. godine.
Inače, mesdžidi su malene džamije bez munare i bile su to male bogomolje po mahalama Mostara u kojima se jedino nisu obavljali bajrami i džume, ali su svrsishodno služili ostalim vjerskim potrebama vjernika.
Mostar u svojoj istoriji bilježi ukupno jedanaest mesdžida. Imali su male kamene munare, obično sagrađene uz sami sokak.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
02.07.2018.

Sitan znamen: Spašeno turbe


Ćose Jahja-hodže džamija nalazi se na Musali, na uglu Braće Brkića i Fejićeve ulice.
U prošlosti je imala nisku kamenu munaru svega 12 m visoku. Do kraja 1878. godine, Musala je bila sa svih strana ograđena zidom i u njen krug moglo se ući samo iz dvorišta Ćose Jahja-hodžine džamije, gdje su se nalazila mala vrata.
Kada se gradio Vakufski dvor na Musali (zgrada Putnika) 1937. godine, zbog stvarne mogućnosti da se munara ove džamije ne bi vidjela s Musale od visine nove građevine, odlučeno je da se munara razmontira i sagradi viša.
Te godine je i Alajbegovića česma premještena sa svoje izvorne pozicije na onu gdje je i danas.
Ali, nisu samo česma i munara doživjele ogromne promjene.
U dvorištu džamije bilo je sagrađeno jedno turbe. Počivalo je na šest stubova i u stvari su to bila dva turbeta spojena u jedno, jer su tu počivali suprižnici Kreho. U sklopu tog zahvata rekonstrukcije džamije i česme, i to turbe je demontirano te smješteno u neko skladište da čeka bolje dane. Dobro se načekalo, jer ga se tek 50.ak godina kasnije neko sjetio i montirao ga nanovo, ali na sasvim drugoj lokaciji – na Šehitlucima, ispred Vučijakovića džamije gdje se spašeno i danas nalazi.


Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
01.07.2018.

„Totalna rasprodaja”: Veče sjećanja na Džemu Raljevića


U četvrtak 5. jula, s početkom u 20 sati, u kongresnoj dvorani hotela Bristol u Mostaru, održaće se veče sjećanja na novinara i velikana mostarskog humora Džemu Raljevića, koji nas je napustio u maju ove godine.
“Hommage Džemo Raljević”, kako je nazvana ova veče, organizuje izdavačka kuća “Grafičar promet” iz Sarajeva u saradnji sa Džeminim prijateljima.
Svakom posjetiocu ove večeri biće uručena knjiga uspomena na Džemu Raljevića pod nazivom “Totalna rasprodaja”.
Posljednjih dvadesetak godina života Džemo se posvetio mostarskom humoru, dobro poznatom liskaluku, i u tom periodu je objavio šesnaest knjiga.
“Totalna rasprodaja”, knjiga koja je izdata posthumno, sadrži odlomke iz prethodno objavljenih knjiga, uz nove, do sada neobjavljene Džemine tekstove.
Pored prijatelja, koji će ovom prilikom kazivati svoja sjećanja na Džemu, posjetioce će prigodnim muzičkim numerama zabaviti Krešo Šunjić – “Duo Evergreen”.


(Novasloboda.ba)
01.07.2018.

Sitan znamen: Spašeno zvono


Za gradnju velike pravoslavne crkve u Mostaru novac se prikupljao od srpskog življa Mostara, a dosta sredstava se uspjelo prikupiti u južnoj Mađarskoj i Rusiji.
Po idejnom rješenju arhitekta Momira Korunovića, nova se pravoslavna crkva počela graditi 15. marta 1863. godine.
Za vrijeme gradnje, došlo je do zastoja gradnje zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali i zbog više propusta glavnog graditelja Spasoja Vulića iz Tetova, pa je nastavak gradnje dodijeljen majstoru Andriji Domjanovu iz Velesa, koji je izgradnju te nove impozantne katedrale u vizantijskom stilu s 30. metarskim zvonikom i s četiri kupole u pozadini, završio 1873. godine
Saborna crkva sv. Trojice bila je u ono vrijeme najveća pravoslavna bazilika u BiH.
Crkva je srušena 16. juna 1992. godine, pri čemu su ostali samo vanjski zidovi, zvonik i jedno zvono. Danas se obnavlja, a spašeno zvono će se montirati na zvonik.
Inače, ugraviran tekst na zvonu glasi: „Pravoslavni Srbi i Srpkinje grada Mostara svojoj sabornoj crkvi hrama Svete Trojice u slavu njene pedesetogodišnjice 1873 – 1923.“


Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
30.06.2018.

Predstavljena knjiga "Mujaga Komadina", autora Ibrahima Kajana


U okviru “Mostarskog ljeta 2018”, u petak naveče je u Centru za kulturu u Mostaru predstavljena knjiga “Mujaga Komadina”, autora Ibrahima Kajana.
Tom prilikom, Kajan je istakao kako je za pisanje knjige koristio podatke Državnog arhiva BiH u Sarajevu, Muzeja Hercegovine, Osnovne škole “Mujaga Komadina”.
“Sam posao bio je  vrlo kompleksan. Ja nisam ni želio da ova knjiga bude sto posto naučno djelo, nego da kombinuje jednu stilsku publicističku osobitost koja se otvara prema publici. Zato knjiga nema svaki element koji naučno djelo nužno mora imati, ali osnovni princip naučnog djela ovdje su sačuvani. Ovo je, prije svega, pisana građa, zatim imamo izjave važnih osoba, nasljeđe Mujage, a onda i sjećanja koja se odnose na članove porodice,odakle sam dobio niz novih podataka”, rekao je Kajan.
Ocijenio je kako je napravio mali pomak u odnosu na prvu studiju i ono što je u ovoj knjizi, a to je, kako je naveo, profilacija Mujage kao političke osobe.
O značaju i važnosti lika Mujage Komadine govorio je jedan od promotora Faruk Taslidža.
“Knjiga je vrijedan prilog kulturnoj i političkoj istoriji grada Mostara,  ali naravno autor na izvjestan način sugeriše i skreće pažnju na zaboravljenog Mostarca,, koji je dao značajan doprinos evropeizaciji i modernizaciji Mostara u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Činjenica je da je Mujaga Komadina zaslužan za izgradnju novih objekata u većoj ili manjoj mjeri u gradu Mostaru, te da je bio vrlo aktivan po pitanju velikih projekata”, kazao je Taslidža.
Ustvrdio je kako autor Kajan prati njegove aktivnosti kao prvog člana Gradskog vijeća, a onda kasnije i kao gradonačelnika Mostara od 1910. do 1918. godine.
“Na kraju, Kajan nudi neka vlastita promišljanja u vezi s tzv. strategijom zaborava, kojom je Komadina bio na neki način prešućivan, marginalizovan u doba monarhističke i socijalističke Jugoslavije”, zaključio je Taslidža, saopšteno je iz Press službe Mostarskog ljeta 2018.
(Fena)


(Novasloboda.ba)
30.06.2018.

Sitan znamen: Vila Spahić


Nakon dolaska Austrougarske 1878.godine, počela je izgradnja brojnih vila na potezu Šetališta i oko Rondoa.
Jedno od njih je i vila s kulom Mehmeda. ef. Spahića, izgrađena 1905. godine u ulici Petra Drapšina (danas Kraljice Katarine), poznata među Mostarcima i kao „Vatrogasna kula“, premda s vatrogastvom nema nikakve veze, prozvana tako zbog izgrađenog tornja koji strši iznad kuće.
U vrijeme gradnje ove vile, u cijeloj ulici nije bilo ni jedne kuće.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
29.06.2018.

Sitan znamen: Vila Zahumka


U Liska ulici je 1905.g. izgrađena vila Zahumka. Izvorno vlasnik vile je bio trgovac Čedo Milić. Godine 1911. adaptaciju je izvršio Đorđe Knežić. Odmah uz nju, kraj Dispanzera, je i vila Neretvanka, građena 1905.-1906. Čiji vlasnik je prvobitno bio trgovac Milan Milušić. Adaptaciju izvršio Đorđe Knežić 1911.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/ Smail Špago
(NovaSoboda.ba)

17.05.2018.

Promocija četvrte knjige iz edicije „Mostar moj grad“ 22. maja


Promocija četvrte knjiga iz edicije „Mostar moj grad“ održaće se u utorak 22. maja, u 18,30 sati, u hotelu Bristol u Mostaru.
Na promociji će govoriti Dragan Marijanović, Hamica Ramić, Ibrahim Kajan, Ibro Rahimić,  Danilo Marić i Zlatko Serdarević. U muzičkom dijelu programa učestvuje Adnan Pajević.
Promociju organizuju izdavačke kuće IC Štamparija Mostar i Art Rabic iz Sarajeva.
U knjizi se, između ostalog, može pročitati o nekim arhitektonskim karakteristikama stare mostarske čaršije, o graditeljskoj usklađenosti Istoka i Zapada, o počecima rada Banje, o drami u Pašinom konaku i Fejušinim buređicima u odsutnim historijskim trenucima. O utiscima jednog švedskog geografa koji je posjetio Mostar 1903. godine i sjećanjima na neka ribarska druženja od prije tridesetak godina. O svim mostarskim hotelima i svim novinama koje su izlazile u gradu na Neretvi. O Pjesniku za koga kažu da je u stvari prvi bosanskohercegovački kompozitor i Književniku koji je svoj cijeli život stavio u “jedan film”. O mostarskim izviđačima i mostarskoj sevdalinki. O Maestru koji nije bio slikar, O Glumcu koji je rođeni Beograđanin, a pamti se po ulogama na mostarskim “daskama koje život znače”. O Akademiku po čijem je imenu poznat jedan “prsten” i o jednoj ljudini za koga kažu da je bio i ostao “moralna vertikala Grada”. O gradskom zelenilu, mostarskim dendrološkim spomenicima prirode. O košćelama i šandudama kojih više nema…
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.05.2018.

Sitan znamen: Vila Gusti


U susjedstvu Fesslerove vile, grade se i druga reprezentativna zdanja, poput kuće mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine i trgovca Mihe Peške.
Miho je bio izuzetno uspješan i preduzetan trgovac, pa kupuje brojne nekretnine, veći broj kuća i poslovnih objekata, kao i velike površine poljoprivrednog zemljišta.
Između ostalih, gradi i ovu vilu na Rondou, koja dobija naziv „Gusti“, a Mostarcima je poznata kao Peškina vila (danas je u prizemlju smješten dio Hypo banke).
Ostao je zapisan jedan kuriozitet da je na vrhuncu svoje finansijske moći Peško u jednom danu kupio čak tri kuće na Rondou.
Danas u Mostaru ne živi ni jedan član porodice Peško.
PrirediliIsmail Braco Čampara/Tibor Vrančić/ Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
10.05.2018.

Boje Evropske unije na Partizanskom, 9. maj 2018.

(shole)

(amer)

(klix)

(klix)

(kloix)

Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom obilježeni su u Mostaru danas prigodnom manifestacijom na obnovljenom Partizanskom groblju, a isti je kompleks noćas osvjetljen bojama Evropske unije.
Simbolika je to koja govori o univerzalnim vrijednostima na kojima je satkana moderna Evropa, a ovaj vid obilježavanja organizovao je Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara i Odbor za pomoć obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja.

Proteklih mjeseci ovaj vrijedni kompleks doveden je u mnogo bolje stanje, sam spomenik je dobrim dijelom obnovljen, osvijetljen, a prvi put se cijeli taj lokalitet osigurava.

Partizansko groblje remek-djelo je Bogdana Bogdanovića i s pravom spada u navrednije spomenike tog vremena u cijeloj bivšoj državi. Otvorio ga je sam Josip Broz 25. septembra 1965. godine u povodu dvadesete godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma i na dan formiranja Mostarskog bataljona.
(klix)

09.05.2018.

Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope na Partizanskom, 9. maj 2018.





















(fotografije: Nova sloboda i mostarski portali)

U Mostaru je danas, kada se obilježavaju Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, svečano otvoreno obnovljeno Partizansko groblje.
Predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić rekao je na svečanosti da se istorija ponavlja ako se ne nauče lekcije i da fašizam ima hiljadu lica, ali i to da u BiH i dalje postoje fašističke ideologije.
Zvizdić je naglasio da imperativ djelovanja u BiH mora biti prihvatanje evropskih i civilizacijskih vrijednosti i jačanje ideje antifašizma.
“Događaji iz prošlosti, ali i svakodnevica potvrđuju da elementi diskriminacije još postoje u društvu BiH. Naša iskustva su teška i bolna, temeljimo ih na iskustvu iz neposredne prošlosti, jer smo mislili da su ideologije iz 1945. godine zauvijek slomljene, ali su devedesete godine ponovo oživjele, što je rezultiralo nekim od najvećih zločina u istoriji BiH i Evrope”, rekao je Zvizdić.
Premijer FBiH Fadil Novalić rekao je da je Mostar nekada bio simbol hrabre antifašističke borbe, a danas je postao simbol podjela.
Novalić je naglasio da je Partizansko spomen-groblje u Mostaru simbol antifašizma na ovim prostorima, ali i da se punih 20 godina čekalo na njegovu obnovu.
“Ovo je bio posljednji trenutak za spašavanje monumentalnog spomenika od urušavanja i nestajanja. Nemarom za groblje pokazivali smo i naš nemaran odnos prema antifašizmu. Tokom ovih 20 godina je bilo sve manje zajedničkih ciljeva, dok su u prvi plan izbijale podjele na svim mogućim osnovama”, rekao je Novalić.
Navodeći da je obnova partizanskog spomen-obilježja konačno završena, Novalić je izrazio nadu da će ovo groblje podsjetiti sve Mostarce na vremena jedinstva.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Wigemark rekao je da želi da BiH postane dio EU.
“Kada vidim ovaj spomenik ne mogu, a da ne budem impresioniran simbolikom zajedničke vrijednosti za Mostar, BiH i cijelu Evropu. Nadam se da ću imati priliku vidjeti ga u njegovom punom sjaju”, naglasio je Wigemark.
Svečanosti su prisustvovali brojni zvaničnici svih nivoa vlasti, kao i predstavnici diplomatskog kora, među kojima i konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, koja je položila vijenac na spomenik.
Svečanosti nije prisustvovao niko od hrvatskih zvaničnika.
Partizansko spomen-groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH 2006. godine, a njegova rekonstrukcija počela je 2017. godine.
Partizansko spomen-groblje podignuto je kao znak sjećanja na poginule borce antifašističkog rata na osnovu projekta koji je 1959. godine uradio arhitekta Bogdan Bogdanović.
(NovaSloboda.ba)

09.05.2018.

...deveti maj 1993...

maj 1993.

 







fotosi CORBIS

(objavljeno na ovom blogu 9. maja 2014.)

(spagos)
09.05.2018.

...deveti maj 1945...



(objavljeno na ovom blogu 9. maja 2014.)

(spagos)
09.05.2018.

Sitan znamen: Pichlerova vila u Liska ulici


U Mostar se, 1898. godine, iz Zagreba kao profesor doseljava Antun Pichler i kao tridesetogodišnjak preuzima profesuru za čak osam različitih predmeta u istoj toj gimnaziji, tako da je predavao: njemački jezik, istoriju, matematiku, fiziku, zemljopis, prirodopis, krasopis i pjevanje.
Uz to, bijaše istaknuti naučnik onoga doba, neumoran u proučavanju biljnih i životinjskih specifičnosti Hercegovine.
Moglo ga se naći po pećinama od Skakala pa sve do Čapljine, gdje je vrijedno sakupljao biljke, stvarajući veoma vrijedan katalog biljnih vrsta.
Nedugo nakon dolaska u Mostar, u Liska ulici gradi porodičnu vilu. To je ona izuzetnolijepa dvospratnica, prva iza dispanzera idući prema zapadu, koja i danas zrači arhitektonskom ljepotom. Ta vila bijaše sve do završetka Drugog svjetskog rata obrasla bršljanom koga je zasadio sam vlasnik. Nažalost, nakon toga je vila nacionalizovana, ali i bez bršljana danas plijeni poglede građevinskih esteta.
U gimnaziji, Pichler predavaše sve do svoje smrti 1922. godine.
Po njegovoj izričitoj želji, sahranjen je na groblju Smrčenjaci, koga je još za života oplemenio brojnim biljnim vrstama.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
08.05.2018.

Obnovljeno Partizansko spomen groblje – Mjesto obilježavanja Dana Evrope


Posljednjih se dana intenzivno radilo na obnovi, kako ga mnogi nazivaju, arhitektonskoga čuda Bogdana Bogdanovića - Partizanskoga spomen obilježja u Mostaru.
On je dobrim dijelom vratio stari sjaj te će sutra biti mjesto obilježavanja Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom.
Sutrašnjoj svečanosti nazočit će brojna izaslanstva i predstavnici svih razina vlasti.
Taj nacionalni spomenik dugo je godina bio zapušten i metom vandala. Odbor za obnovu Partizanskoga spomenika prihvatio se posla i uz pomoć institucija i prijatelja tom spomeniku jednoga vremena vraća stari sjaj. Revitalizirana je cjelokupna kaldrma, izbrisani grafiti i uvredljive poruke, postavljen video nadzor, te obnovljeno 150 od 350 uništenih ploča s imenima stradalih.
Iz Odbora ističu kako Partizansko spomen groblje treba lišiti političkih konotacija kako bi ono ponovno postalo mjesto kako ga je i zamislio veliki Bogdan Bogdanović - na ponos svima.
(federalna.ba)

06.05.2018.

Pozivnica na Partizansko 9. maja 2018.

Zvanična pozivnica premijera FBiH, koji se (i pored mnogobrojnih obaveza toga dana u Sarajevu) rado odazvao pozivu "Odbora za podrsku obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja u Mostaru" - nacionalnog spomenika drzave BiH - da preuzme obiljezavanje DANA EVROPE I DANA POBJEDE NAD FASIZMOM, u ime FBiH, koje ce se odrzati na Partizanskom spomen groblju (koje se obnavlja nakon desetljeca unistavanja, vandalizma i nebrige) 09.05. sa pocetkom u 13:00 sati.



Tekst pozivnice premijera FBiH

Poštovani / poštovana
čast mi je pozvati Vas na obilježavanje
DANA EVROPE I DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM
koje će se održati na Partizanskom spomen groblju u Mostaru - nacionalnom spomeniku države Bosne i Hercegovine - 9. maja / svibnja 2018. godine s početkom u 13.00 sati.
Premijer Federacije BiH
Fadil Novalic

Pripreme za ovaj Dan su u punom jeku. Pored radova na oštećenim dijelovima spomenika radi se i na uređenju okoline. Istovremeno se izrađuju novi spomen natpisi sa grobnih mjesta koji su u prethodnom periodu uništavani na vandalski način. Fotografije u prilogu Sergio Šotrić. Zahvaljujemo.



















(spagos)
04.05.2018.

Godišnjica

7. maj 1892 - 4. maj 1980.

4.maj 1980 - 4. maj 2018.
02.05.2018.

Sitan znamen: Bunker - stan


Na Rudniku se nalazi jedno malo zdanje – bunker, koji je jedan od još četiri postojeća i koji je sačuvan.
Ožbukan je s vanjske strane kako bi ga se sačuvalo od rušenja i daljeg propadanja.
Gradili su ga Italijani 1941. godine, a služio im je kao puškarnica, ali očigledno danas služi nekoj drugoj svrsi, jer su na njemu postavljena vrata i ukrašen je cvijećem.
Barem će se sačuvati od devastacije.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
30.04.2018.

Na Partizanskom ponovo svijetli...



Fotografije je napravljena u subotu 28. aprila 2018. godine. Nakon dugo godina mraka, konačno je prosvijetlilo.
Istovremeno sa obnovom, koja je još i toku, bilježe se i  prvi turisti u obilasku spomenika.
(spagos)
28.04.2018.

Obnavlja se Partizansko groblje u Mostaru - Sve se sprema za 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom

























(tekst koji slijedi, sa fotografijama u prilogu, objavljen je na portalu klix.ba dana 27. aprila 2018.)

Mostarsko Partizansko spomen-groblje, zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, uskoro će ponovo zablistati u svojoj monumentalnoj ljepoti. Radnici mostarskih preduzeća naporno rade na procesu obnove i dovođenja ovog vrijednog objekata u stanje kakvo je primjereno današnjem vremenu.

Radnici JP Parkovi rade na uređenju zelenih površina i okruženja spomenika. "Građevinar Fajić" radi na rekonstrukciji samog spomenika, kamene ornamentike. Ispod mlazeva vode i kiseline nestaju uvredljivi grafiti, a dosta je kamenih dijelova koje je potrebno rekostruisati.
Radnici preduzeća "Dema&S", specijaliziranog za elektro instalacije, rade na instaliranju rasvjete i video nadzora te potrebnih elektro instalacija. Ranije je postavljena i kućica za zaštitara e pripadajući video nadzor na ulaznom dijelu objekta.
Alija Behram, predsjednik udruženja Mostarski krug, kaže nam kako su se s Centrom za mir, na poziv Radmila Brace Andrića, prije njegove smrti, uključili u proces obnove Partizanskog spomenika.
"Andrić je bio predsjednik odbora za podršku obnove i nama je predao kompletnu dokumentaciju koju je posjedovao, sve što je imao o Partizanskom groblju te cijelu korespodenciju za dvanaest godina koliko je odbor postojao. Obzirom da je to nacionalni spomenik BiH, mi smo pozvali državne institucije da urade nešto, a shodno zakonu Vlada Federacije je jedina nadležna za kompletnu prezentaciju, čuvanje, fizičku zaštitu i obnovu", kaže Behram.
Behram dodaje da je Grad Mostar odgovoran za čišćenje, da ga nudi u sklopu svoje turističke ponude te da brine o njemu, a ne kako je bilo do sada. Nakon dvanaest godina Partizanski spomenik je ponovo ušao u budžet Grada Mostara, koji je za ovu godinu obezbijedio je trideset hiljada KM za održavanje spomenika, čišćenje i uređenje zelenih površina.
"Na naš poziv u novembru su u Mostar došli premijeri Novalić i Zvizdić te obećali da će uraditi sve kako bi se spomenik obnovio. Nakon toga formirana je jedna grupa koja je svakodnevno na vezi i pozvani su prijatelji projekta da pomognu. Na objektu su već zaštitari, instalirana je kućica i već je jednim dijelom objekat osvijetljen", pojasnio je Alija Behram.
Behram nam kaže i kako su devastacije bile ogromne, kako je potrebno zamijeniti 350 kamenih cvjetova.
"Po mojoj procijeni do 9. maja uz Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom Partizansko groblje će biti vraćeno građanima i otvoreno za turističku ponudu. Mi zagovaramo da baš 9. maja na Partizanskom groblju obilježimo Dan pobjede nad fašizmom", najavio nam je Behram.
Partizansko groblje remek djelo je Bogdana Bogdanovića i s pravom spada u navrednije spomenike tog vremena u cijeloj bivšoj državi. Otvorio ga je sam Josip Broz 25. septembra 1965. godine u povodu dvadesete godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma i na dan formiranja Mostarskog bataljona.
Projektom izgradnje spomenika je bilo predviđeno 810 grobnih mjesta, ali je prikupljeno je samo 560 ostataka poginulih boraca, od čega je 8 narodnih heroja. Njihovi ostaci su položeni u betonske komore, ispod grobnih obilježja, dok su kosti iz zajedničkih grobnica položene u spomen-kosturnicu u polukružnoj niši u kojoj se polažu vijenci. Za gradnju spomenika upotrijebljene su kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća starog grada.
Poslije posljednjeg rata spomenik prolazi konstantne devastacije i biva poligonom političkih prepucavanja te višestrukih najava obnove i sanacije. Donacijom norveške Vlade spomenik je dijelom saniran 2008. godine.
(klix.ba)


27.04.2018.

Vraća se stari sjaj Partizanskom










fotografije: bljesak.info, 26. april 2018.

U toku su radovi na obnovi Partizanskog spomen groblja u Mostaru.

Radnici mostarskih preduzeća vrijedno rade na obnovi Partizanskog spomen groblja.
Najveći problem prilikom izvođenja radova vide u mostarskim vrućinama i zmijama s kojima se svakodnevno susreću. Unatoč tome, četkom i solnom kiselinom, vrijedno skidaju grafite i posljedice dugogodišnjeg nemara. Već sad se nazire stari sjaj koji je moguće uočiti s ulaza na Partizansko spomen groblje.
Tokom naše posjete, zatekli smo i nekoliko turista. Radnici kažu da su turisti tu svaki dan i da često dolaze u većim grupama.

Izdvojen novac iz Proračuna

Podsjećamo, Grad Mostar je za održavanje Partizanskog spomen groblja čišćenje i održavanje zelenila u ovogodišnjem Proračunu izdvojio 30.000 KM. Ranije je u krugu Partizanskog spomen groblja postavljena kućica za zaštitare i na koju su postavljene kamere. Pokretači projekta obnove ovog spomenika ranije su rekli kako će za obnovu biti potrebno manje od milion KM.

Partizansko groblje u Mostaru je izgrađeno 1965. godine u čast svim Mostarcima poginulim u NOB-u. Izgradio ga je, u vremenu obnove i rekonstrukcije koja je nastupila nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhitekt Bogdan Bogdanović. Sam spomenik se rasprostire na 5.000 m2 i na šest nepravilnih terasa. Groblje je imalo 810 nadgrobnih ploča koji podsjećaju na posječeno stablo, simbol prekinute mladosti. Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine  je proglašen 2006. godine. 

(izvor:bljesak.info)



Stariji postovi